Vrijedne ruke članica “Snašinih rukotvorina” čuvaju od zaborava stare običaje vezenja
Snašine rukotvorine sekcija je Kulturno - umjetničkog društva "Orljava" iz Pleternice, postoji nešto više od godinu dana i okuplja članice koje svojim vrijednim rukama kako su to nekad radile naše bake čuvaju od zaborava vez i druge tradicijske vještine te pokušavaju potaknuti mlade da im se pridruže kako bi se tradicija očuvala i nastavila.
KUD “Orljava” Pleternica
Snašine rukotvorine sekcija je Kulturno – umjetničkog društva “Orljava” iz Pleternice, postoji nešto više od godinu dana i okuplja članice koje svojim vrijednim rukama kako su to nekad radile naše bake čuvaju od zaborava vez i druge tradicijske vještine te pokušavaju potaknuti mlade da im se pridruže kako bi se tradicija očuvala i nastavila.
– Ideja je postojala nekoliko godina i onda smo u dogovoru s našim KUD-om organizirale ovu sekciju kako bi sačuvale od zaborava stare običaje vezenja naših baka i mama. Počele smo s vezenjem kuharica koje su u prošlosti krasile sve kuhinje, a danas su gotovo zaboravljene. Prve sam pronašla u ormarima moje mame i tako je sve krenulo. Trenutno nas u sekciji ima šest, povremeno nas je i više i kada se nađemo osim rada za nas je to i jedno ugodno druženje – rekla je članica sekcije, Verica Rotar.
U nekim prošlim vremenima uz pjesmu vezlo se u dugim zimskim danima, ljetnim večerima kada su poslovi u polju bili završeni.
– Kada pogledate u ne tako davnu prošlost sve djevojčice i žene radile su razne ručne radove, danas je to prava rijetkost, zašto se to više ne prenosi s koljena na koljeno kao nekad ne znam, ritam života je brži, sve je to dosta i potisnuto dolaskom raznih strojeva, ali ono što napravi stroj ili ljudska ruka ne može se ni usporediti, ručni radovi nisu savršeni, ali njihova vrijednost i ljepota su neprocjenjivi – rekla je Verica Rotar.
Vrijedne ruke ovih žena vezu kuharice, male pregače, šalove i kravate za boce, torbice, jastučiće i mnoge druge predmete koji su nekad bili sastavni dio svakog domaćinstva.
– Uvijek kada imamo priliku naše radove pokazujemo na smotrama folklora i sajmovima, ljudi su oduševljeni, vrate im se sjećanja na djetinjstvo i upravo je i to jedan od razloga zašto čuvamo i njegujemo tradiciju našeg kraja. Ulažemo puno truda i rada, da bi napravile jednu kuharicu potrebno je sedam dana predanog bockanja, u svaki svoj rad utkale smo puno ljubavi i strpljenja i nadamo se da ćemo vezenju vratiti mjesto koje mu pripada – rekla je Jasna Bajt.
