„Kako živi narod – izvještaj o pasivnosti“
U prostoru Gradskog muzeja Požega održavaju se edukativne diskusije, u kojima sudjeluju učenici završnih razreda srednjih škola
U prostoru Gradskog muzeja Požega održavaju se edukativne diskusije, u kojima sudjeluju učenici završnih razreda srednjih škola
U prostoru Gradskog muzeja Požega održavaju se edukativne diskusije u sklopu prezentacije projekta „Kako živi narod – izvještaj o pasivnosti“, u kojima sudjeluju učenici završnih razreda srednjih škola putem izložbenih formata i putem razgovora, s ciljem suočavanja s vrlo rasprostranjenim negativnim stavom po kojemu se ništa ne može promijeniti u našoj društvenoj okolini, a iseljavanje predstavlja najbolju opciju za mlade. U pratećim diskusijama sudjelovat će između 150 i 200 učenica i učenika požeških škola.
Prezentacijom u Gradskom muzeju Požega učenicima je predstavljeno poglavlje o obitelji Burčak iz Vukovara, budući da je ta cjelina povezana s društvenim i ekonomskim pitanjima Slavonije: stanja u poljoprivredi i stanja malih obiteljskih gospodarstava, samoorganiziranja i udruživanja gospodarstava, isplativosti poljoprivrednog rada, padu cijena, neplaćenom radu, o sustavu koji podupire samo veliku proizvodnju, a posebice su se bavili i temom iseljavanja.
Želja je potaknuti mlade da počnu aktivno razmišljati o mogućnostima mijenjanja svoje lokalne zajednicu nabolje. Projekt u Požegi je predstavila i s mladima radila voditeljica i moderatorica diskusija Klara Tončić, koja nam je prenijela njihova razmišljanja.
Gimnazijalci su također istaknuli turistički potencijal Slavonije i otvaranje novih radnih mjesta, no bez obzira na te potencijale, rekli su da bi radije otišli. Grupa za ostanak bili su učenici Obrtničke škole, koji su se potpuno poistovjetili s poljoprivrednom obitelji Burčak. Njima je taj odlazak bio na posljednjem mjestu, jer su vidjeli neke potencijale i mehanizme za profitabilno poslovanje.
Svoje dojmove prezentacije prenio je učenik Gimnazije Fran Grgić
Luka Marinac ističe da mu je radionica podigla razinu svijesti, no nije mu promijenilo razmišljanje, dok je Barbara Bošnjak, čija obitelj se bavi vinogradarstvom, uočila slične probleme s kojima se susrela obitelj Burčak.
