„Proizvođači povrća moraju surađivati i pratiti trendove da bi ostali konkurentni“
Udruga proizvođača povrća „Zlatna dolina“ osnovana je 2008. godine, s ciljem udruživanja povrtlara na području Požeško-slavonske županije. Danas u svojim redovima broje 65 članova, od čega ih je četrdesetak aktivno
Udruga proizvođača povrća „Zlatna dolina“ osnovana je 2008. godine, s ciljem udruživanja povrtlara na području Požeško-slavonske županije. Danas u svojim redovima broje 65 članova, od čega ih je četrdesetak aktivno
Udruga proizvođača povrća „Zlatna dolina“ osnovana je 2008. godine, s ciljem udruživanja povrtlara na području Požešeško-slavonske županije. Danas u svojim redovima broje 65 članova, od čega ih je četrdesetak aktivno.
Većina članova živi od proizvodnje povrća, nekima je to dodatna djelatnost, a zajedno obrađuju oko 500 jutara zemlje. Među najzastupljenijim kulturama su kupusnjače, kojih je prošle godine zasađeno stotinjak hektara.
Predsjednik udruge Perica Oroz otkrio nam da je većina kupusa s našeg područja završi kao kiselo ogulinsko zelje, a proizvodi se i sve više luka. Doznali smo i koja je kultura posebno bila uspješna prošle godine.
„To su lubenice i dinje, koje su lani bile dosta dobar proizvod, s obzirom na dugo ljeto i uspješnu turističku sezonu. Zbog mraza je uništen dobar dio voćarskih prinosa, pa je do izražaja došla potražnja za lubenicama i dinjom“.
Na području oko Požege nekoliko obitelji proizvodi povrće na gotovo 3.000 m2 plastenika. Njih je u noći s 11. na 12. prosinca prošle godine pogodio olujni vjetar i gotovo ih u potpunosti uništio. U bezizlaznost situaciji, obitelji Japarić i Muller obratili su se i Gradu Požegi za pomoć, koja im je ovog puta i uslišena. Grad Požega izašao je u susretu dvjema obiteljima, doniravši po 5.000 kuna.
Obitelji Muller uništeno je 11 od 14 plastenika, a dobivenim sredstvima kupit će materijal za polovicu plastenika. Ostatak će namaknuti sami te plastenike obnoviti vlastitim rukama.
Udruga „Zlatna dolina“ sinoć je za svoje članove organizirala i stručno predavanje, na kojemu su se okupili gotovo svi aktivni članovi. Među predavačima su bili i predstavnici tvrtke koja traži značajnu količinu od 1.000 tona krumpira za smrznuti program te papriku ajvarku, u količinama koje im naši proizvođači ne mogu niti proizvesti. Bilo je govora i o perspektivnim kulturama za proizvodnju na području Zlatne doline, prvenstveno malinama, koje su u postupku ispitivanja kultivara i sorata, kako bi se vidjelo koje su to sorte najadekvatnije za ovo podneblje.
Perica Oroz dodaje da je prošla godina za proizvođače povrća bila jedna od boljih u smislu plasmana proizvoda, pogotovo za one koji imaju sustav navodnjavanja.
„Visoke temperature i dugi sušni period onemogućio je amatersku proizvodnju u značajnijem smislu, pa su oni s navodnjavanjem mogli biti zadovoljni. Nešto su bili manji prinosi krumpira, ali možemo biti zadovoljni. S obzirom na elementarne nepogode koje su zahvatile voćare, povrtlari su dobro prošli“, rekao je Oroz.
U 2018. se nada da nitko od njihovih članova neće otići u Njemačku, kao prošlih godina. Ohrabruje podatak da se uključuju i mladi ljudi s obiteljima.
„Ono osnovno što bih ja htio je da proizvođači nađu način da se čvršće povežu u nekom obliku, da zaista osjete potrebu za tim. To je preduvjet za nadogradnju. Mi nismo blizu otkupnim centrima, a morate isporučivati velike količine. Taj put košta, a samo proizvođači sa širom paletom ili udruženi mogu postati kao ozbiljni proizvođači“, zaključio je Oroz.
Tema predavanja bili su i najnoviji hibridi sjemena povrća, jer samo praćenjem novih trendova tehnologije i sortimenata, proizvođači mogu pratiti proizvodnju i ostati konkurentni.
