Školsko zvono: Glazba i astronomija

3.4.2015.

U današnjem Školskom zvonu osvrnut ćemo se na drugi po redu Vallis aurea cantat kojemu je domaćin bila Glazbena škola Požega, a koji je ove godine okupio više od 700 plesača iz 20 zborova, 14 hrvatskih gradova. A predstavit ćemo i astronomsku grupu požeške Gimnazije koju vodi profesor Dragutin Kovačević od kojeg smo doznali sve o astronomiji, gimnazijskoj zvjezdarnici i njenoj povijesti.

Dječji zbor mlađeg uzrasta Glazbene škole Josipa Hatzea iz Splita pobjednik je ovogodišnjeg Valis aurea cantata na kojemu je proteklog vikenda sudjelovalo više od 700 pjevača iz 20 hrvatskih zborova. Natjecanje je održano u kategorijama klasične duhovne, folklorne i pop glazbe. Za Grand Prix ovogodišnjeg Vallis aurea cantata natjecala su se tri zbora koja su osvojila zlatne nagrade i najviše bodova u pojedinoj kategoriji, a uz ovogodišnje pobjednike iz Splita to su prošlogodišnji dobitnici Zbor GŠ Josipa Runjanina iz Vinkovaca i Dječji zbor starijeg uzrasta GŠ Franje Kuhača iz Osijeka. – Na prvom Vallis aurea cantatu nastupilo je više od 450 sudionika iz 12 zborova. Ove godine imali smo ih preko 700 iz 20 zborova i 14 hrvatskih gradova. Povećava se broj i vjerujem da će se idućih godina ovo natjecanje popularizirati i u zemljama srednje Europe da bi ono preraslo u međunarodno natjecanje kroz više dana – rekao je ravnatelj Glazbene škole Požega Veljko Valentin Škorvaga.

Uglavnom sigurno je jedno da ovo natjecanje dobiva zamah, postaje popularno među školama, kako među glazbenim tako i među osnovnim i kulturno umjetničkim društvima, to nam je bio cilj.

Istaknuo je prof. Škorvaga naglasivši kako ga posebno veseli što svi s radošću prihvaćaju ovo natjecanje i što je atmosfera uvijek vatrena, navijačka, puna pozitivne energije i radosti. – To nam je bio cilj – ne da to bude jedno uštogljeno natjecanje već čista radost zbog glazbe – zaključio je prof.Škorvaga. Smatra kako bi se ovakva natjecanja trebala više potencirati i vrednovati:

To bi Republika Hrvatska morala potencirati da se ovakva natjecanja i kvalitetnije valoriziraju. Ovakav oblik natjecanja zapravo je minimaliziran zapravo se sveo na nulu. I nije dobro što se ne vrednuje pri upisima na određene fakultete jer smo svjedoci da djeca koja imaju ovakve aktivnosti su puno aktivnija, više se uključuju u razne projekte, pogotovo u razmjenu s drugim državama i na neki način ta djeca su ona koja prednjače u onom općem dijelu obrazovanja jer im ovo sigurno daje jedan dodatni poticaj, ali i edukacija koju s osnovnim oblikom obrazovanja nikad ne mogu steći.

Uz mali i veliki zbor škole domaćina te Splićane, Vinkovčane i Osječane na natjecanju u Požegi sudjelovali su Benkovići -zbor i orkestar OŠ Ivan Benković iz Dugog Sela, Zbor OŠ Ivana Gorana Kovačića iz Starog Petrovog Sela, GŠ Ivan Zajc iz Zagreba, GŠ Karlovac,. Zbor Katoličke OŠ u Požegi, Zbor Katoličke OŠ u Šibeniku, Dječji zbor HPD Kučani, Kuče/Velika Gorica,. Mali i Veliki zbor OŠ Lipik, Zbor OŠ Mato Lovrak iz Nove Gradiške,. Dječji zbor OGŠ M. P. Katančića iz Valpova, Zbor OŠ M. P. Katančića iz Valpovo, Mali dječji zbor GŠ Pavla Markovca iz Zagreba, Zbor OŠ Vladimir Nazor iz Virovitice i Dječji zbor starijeg uzrasta iz Vukovara.

O astronomskoj grupi požeške Gimnazije razgovarali smo s profesorom Dragutinom Kovačevićem saznali sve o astronomiji, gimnazijskoj zvjezdarnici i njenoj povijesti.
Profesore Kovačeviću ako se slažete da za početak kažemo nekoliko riječi o astronomiji i kad se vama dogodila ta ljubav?

Astronomija je jedna stara znanost. Kako sam ja profesor fizike, a to je jako blizu astronomiji tako da sam i na samom studiju fizike imao mogućnost učiti astronomiju i ne znam kome to ne bi bilo zanimljivo. Iz razgovora s ljudima znam da to privlači. Svi bi voljeli znati i razumjeti nešto što je jako daleko. Već jako dugo radim u školi, i to zanimanje za astronomiju ima jedan kontinuitet. U školi smo imali jedan jednostavan teleskop, no prilikom useljenja u novu zgradu, stekli smo i puno bolje uvjete. Imamo na kupoli montiran jedan kvalitetan teleskop koji osigurava praćenje prividnog kretanja nebeske kugle koje se događa zbog zemljine rotacije. Sa starim teleskopom kad nešto namjestite od nebeskih objekata da bi pogledali, onda ćete taj nebeski objekt jedno vrijeme vidjeti u nebeskom polju, ali okretanjem zemlje izaći će iz vidnog polja pa se to onda ponovno mora malo namještati dok ovim kvalitetnijim teleskopom kad jednom namjestite objekt koji ćete promatrati, on je cijelo vrijeme u vidnom polju.
Rekli ste da su uvjeti za rad unatrag pet godina jako dobri, a kako ste radili do tada?
Pokušavali smo s astronomskim grupama, ali moram reći da tada zanimanje učenika nije bilo baš veliko, pa je ta je aktivnost zamrla. Astronomske grupe nije bilo puno godina, ali sad kad već imamo objekt i jako dobre uvijete šteta je da nemamo i astronomsku grupu. Aktivnost se nudi, ali je na učenicima da se opredijele za tu nju. Za sada imamo desetak učenika koji su aktivni na astronomskoj grupi no bilo bi jako dobro da ih ima više.

Ono što je jako lijepo je da osim učenika Gimnazije i polaznika astronomske grupe svi učenici mogu dolaziti petkom kada se grupa okuplja?

Računamo da je petak pogodan dan jer naši učenici moraju puno učiti, a kad dođe petak, dolazi i vikend pa se onda mogu malo opustiti. Tako da smo odredili termin petkom u 19 sati. Zadržimo se onoliko dugo koliko na meteorološki uvjeti dopuste odnosno, koliko dugo možemo promatrati. Oko sat i pol se zadržavamo na zvjezdarnici. Svi učenici koji dolaze pitaju isto ovo što ste vi pitali: „ što je s učenicima iz drugih škola?“ jer imaju oni svoje prijatelje i prijateljice koji bi željeli doći i sudjelovati u radu grupe. Poruka je da slobodno dođu.

Kako izgleda rad astronomske grupe?

Kad dođemo, imamo neka očekivanja, ali pričekamo mrak, izađemo i pogledamo kakvo je nebo i jesu li uvjeti za promatranje. Ako jesu, onda je učenicima uvijek zanimljivije tražiti objekte. Jasno, u nekom dijelu godine se mogu vidjeti planete, zatim objekti, tipa maglica, kuglastih skupova, otvorenih zvjezdanih skupova. Postoje sezone kad se nešto može gledati i mi znamo kojeg dana ili noći će biti povoljno gledati određeni objekt. Tada tražimo te objekte. Imam jednog učenika Marina Maričevića, koji je sad maturant i jako je vješt s rukovanjem teleskopom. No on će uskoro otići pa sada obučava nekoliko učenika nižih razreda kako bi se i oni što bolje osposobili za rukovanje teleskopom i to svoje znanje prenosili na buduće generacije.

Vodite li možda dnevnike ili zapise o onome što radite, promatrate…?

Više je to promatranje, nije za znanstvene svrhe. Sad kad već imamo teleskop i odlične uvjete rada u zvjezdarnici organizirali smo i natjecanja iz astronomije. Jednu godinu bili smo domaćini državnog natjecanja tako da smo imali i jednog učenika koji je napravio rad s kojim je sudjelovao na natjecanju. Učenica, Kristina Bišof, je bila pozvana i sudjelovala je na državnom natjecanju. s radom gdje se s jednim posebnim okularom moglo određivati koliko su veliki krateri na mjesecu, koliko su velike planine na mjesecu. Rad je bio dosta zanimljiv. Međutim ako vi i uspijete na takvim natjecanjima iz astronomije na žalost to djeci neće puno pomoći prilikom bodovanja kod upisa na fakultet i onda to đaci više shvate kao ispunjavanje slobodnog vremena. Zanimljivo im je pa dođu promatrati. No kako nije svaka noć vedra u takvom slučaju uvijek pripremim niz prezentacija po jednom astronomskom udžbeniku, tako da popunimo to vrijeme i učimo astronomiju. Jasno tu nema nikakvih provjera koliko su oni to naučili, ali vidi se kada nešto praktično rade da se pun o toga sjete upravo iz prezentacija. Te moje prezentacije dostupne su svima na gimnazijskim stranicama ili ako uguglate Dragutin Kovačević tada se može pronaći i moja osobna stranica gdje u jednom izborniku lijevo piše astronomska grupa. Klikom na nju otvaraju se sadržaji, prezentacije koje su za učenike osnovne škole, zatim razine za učenike srednje škole, upute za neke praktične radove, zadaci s natjecanja i još puno toga.

Zvjezdarnica Gimnazije osim učenicima otvara svoja vrata i sugrađanima nedavno su mogli uživati u pomrčini sunca ?

Kad je neki događaj zanimljiv za širu javnost obično to najavimo putem medija i organiziramo posjet zvjezdarnici. Ali ako netko želi doći petkom kada radi astronomska grupa može me kontaktirati i dogovorit ćemo dolazak. Mi smo voljni pokazati što radimo pa neka i drugi to pogledaju.

Opremili ste se i jednim zanimljivim uređajem koji koristite na grupi kad vremenski uvjeti nisu dobri za promatranje o čemu se radi?

Da. Moramo računati s vremena na vrijeme da meteorološki uvjeti neće uvijek biti povoljni i da nećemo moći ništa promatrati. o ono čega uvijek ima su elektromagnetska zračenja, koja prolaze kroz atmosferu ili se barem odbijaju od atmosferu, jer su to radio valovi. Oko godinu i pol dana ima kako smo se opremili uređajem za prijem radio valova. Radi se o takvim radio valovima koji su emitirani sa zemaljskih stanica, ali se odbijaju od zemljine jonosfere i vraćaju se. Takve signale može primiti još NATO i slične institucije. U astronomiji se to također može koristiti tako da i mi na krovu naše zvjezdarnice imamo antenu koja prima te signale. Kakva će biti jačina signala to ovisi o tome gdje se signal odbio u jonosferi, a to opet ovisi o aktivnosti Sunca. Kad se na Suncu događaju snažne erupcije, bljeskovi onda to dovodi do poremećaja u zemljinoj jonosferi, a mi prijemom tog signala to evidentiramo. Ta naša antena je kat niže spojena preko jednog prijemnika na računalo i to računalo svakih 5 sekundi bilježi razinu signala. Uređaj se zove Sid monitor, koji smo nabavili od Solarnog centra, sveučilišta Stanford u vrijednosti 1.000 kn. Amerikanci su voljni školama koje nemaju puno novaca to i pokloniti. Naš uređaj već godinu i pol dana radi i sve je napravljeno tako da su svi podaci u našem računalu, ali kad prođe dan ti podaci odu i u Solarni centar i oni se objavljuju na internet stranicama tog centra. Takvih prijemnika ima puno na Zemlji pa možemo usporediti je li je naš Sid monitor bolje zabilježio neki događaj, ali to je već radio astronomija.

Kako ste zadovoljni uvjetima u zvjezdarnici?

Teleskop koji imamo, je jedan tip teleskopa,a postoje tri osnovne vrste. Jedan se zove reflektor zato što se više bazira na refleksiju, objektiv je jedno udubljeno zrcalo, drugi je tip zrcala gdje je objektiv leća pa se takvi teleskopi zovu refraktori i ima jedan tip teleskopa koji se zove katadiopter, on je jedna kombinacija reflektora i refraktora i mi imamo takav katadiopter zove se Celestron C8. On ima malu prednost jer nije velikih dimenzija ima osam inčni promjer objektiva, a o promjeru objektiva, ovisi puno toga i povećanje i kvaliteta slike itd. Teleskop je ugrađen pod kupolom. Sad u zadnje vrijeme jako su važni projekti pa ćemo možda u Gimnaziji ispisati neki projekt, tražiti financiranje iz nekog Europskog fonda. U tom slučaju bi možda ako to prođe nabavili još kvalitetniju opremu za našu zvjezdarnicu. Imamo iz 70-ih godina još jedan refraktor, ali on nam služi kako pomoćni, važniji nam je ovaj što je pod kupolom jer ima praćenje zemljine vrtnje i puno je lakše raditi s njim.

U vašem dosadašnjem bavljenju astronomijom postoji li možda neka pojava koja vam je posebno ostala u pamćenju?

Bio sam u zvjezdarnici Zagreb nekoliko puta, koja je sliče našoj, jer kad se radila ova naša, arhitektica je otišla u zagrebačku sve poslikala pa to dosta sliči. Bio sam u Rijeci u Astronomskom centru. Oni imaju malo kvalitetniji teleskop, ali i jedna i druga zvjezdarnica imaju problem što su u gradu. Tada smeta ulična rasvjeta, odnosno svjetlosno onečišćenje. U Rijeci imaju i jedan kvalitetan planetarij mislim da u krugu 500 km nema takvog. Razmišljali smo da i u Požegi napravimo nešto slično i postanemo regionalni centar. Zasad je to samo razmišljanje, vidjet ćemo hoće li se to moći izrealizirati. Kad me pitate za promatranje ima nekih pojava koje se rijetko događaju, sad hoćete li ih vidjeti ili ne to nekad ovisi o meteorološkim uvjetima. Ja sam na stari teleskop dok smo bili smješteni u staroj zgradi Gimnazije, pratio jednu pojavu koja se zove tranzit Venere. To je jedan rijedak događaj kada da planet Veneru vidite kao crni kružić koji djeluje kao da je na površini Sunca. Venera prolazi ispred Sunca, preko sunčevog diska. To smo i fotografirali, ne znam koje je to točno godine bilo, nedavno je ta pojava bila opet, a li sve više neće ponoviti u ovom stoljeću.

Kako je tekla priča sa zvjezdarnicom, Požega je imala u prošlosti zvjezdarnicu?

Da je krajem 19. st. na zgradi Gimnazije koja je bila na mjestu sadašnjeg Katoličko-obrazovnog centra, na krovu škole bio je svjetlarnik koji je izgrađen krajem 19. st. kad je kao profesor fizike na našoj Gimnaziji radio Oton Kučera. Mislim da su ljudi čuli za Otona Kučeru, radio je osam godina. Nakon Požege otišao je u Zagreb i tamo je radio na snimanju zagrebačke zvjezdarnice. On se u to vrijeme bavio i meteorologijom i astronomijom pa je očito neke knjige iz meteorologije i astronomije je počeo pisati već u tom razdoblju. U našem školskom gimnazijskom muzeju imamo jedan teleskop, nemamo baš dokaza, ali vjerujemo s obzirom na njegovu starinu da je on baš iz tog razdoblja kad je Kučera radio.

Pozivamo Vas da nam se javite na vijesti@rva.hr ako imate neku lijepu priču o vašoj školi, nastavnicima ili školskim kolegama. Rado ćemo Vas ugostiti u jednoj od naših idućih emisija.