Školsko zvono: Samo trudom i radom mogu se postići rezultati.

12.6.2015.

Luka Jengić učenik je 8. razreda Osnovne škole Antuna Kanižlića i jedan od višestruko talentiranih mladih ljudi koji svojom upornošću radom i željom za znanjem osvaja sjajne rezultate na natjecanjima, predstavlja svoju školu i grad u najljepšem svjetlu, na ponos je svima i svojim roditeljima i nastavnicima ali i uzor svojim vršnjacima koji od njega mogu naučiti kako se sve može postići samo ako se želi. Ispričao nam je što radi, što voli, koliko uči, ima li slobodnog vremena i što poručuje svojim vršnjacima.
Porazgovarali smo s Lukom i jednom od njegovih mentora, Renatom Marinić.

Luka je doista sjajan, prekrasni rezultati, osvojena prava mjesta i to iz predmeta koji kod mnogih učenika stvaraju poteškoće. Luki to kako se čini i nije problem. U čemu je Luka ostvario ove sjajne rezultate iz fizike, informatike i tehničkog?

Renata Marinić: Luka je sudjelovao na školskim pa na županijskim natjecanjima. U informatici se natjecao u programskom jeziku C++, a u tehničkoj kulturi za 8 razrede postoje dvije kategorije, on se natjecao u području elektronike i ostvario stvarno fenomenalne rezultate.

Što se tiče tehničke kulture, što je to Luka točno napravio?

Renata Marinić: Na državnom natjecanju koje se sastoji od dva dijela, odradio je pismeni pa praktični dio. Praktični dio se odnosio na izradu sprave za ispitivanje snage odnosno elektronička igra snage. O tome će vam Luka puno više reći, ja mogu samo reći da je oduševio nositelje grupe na elektronici. Među prvima je završio praktični rad na pločici, na kojoj se radi lemljenje s elektroničkim elementima. Zapravo riječ je o eksperimentalnoj pločici gdje oni sami ubadaju elemente, znači gdje nema toliko mogućnosti ozljeda. Među prvima je završio rad i bio je jedan među rijetkima kojima je rad radio.

Kako je raditi s Lukom?

Renata Marinić: S Lukom je savršeno raditi. To je učenik koji vas potiče da još više dajete. On sam ustvari traži i voli to raditi, a čim dijete nešto voli raditi puno je lakše i vama kao nastavniku i na dodatnim satima, a i u redovnoj nastavi. On to sve riješi kao od šale, njemu to apsolutno nije problem.

Luka, osnovna škola, natjecanja, informatika, fizika, tehnički, glazbena škola, sjajno sviraš gitaru. Tu ostvaruješ isto jako lijepe rezultate. Reci nam kako sve to uspijevaš?

Luka Jengić : Nije mi problem odraditi ništa, bilo bi mi dosadno da ništa ne radim.

Možeš li nam reći nešto više o svom radu iz tehničkog. Radio si elektroničku igru snage, kako je to izgledalo, koliko je trajao cijeli proces izrade i od čega se sve to sastojalo

Luka Jengić : Rad sam radio 4-5 sati, sastojao se od dvije šipke koje kad se dodiruju pale lampice. Što se jače šipke stisnu, više lampica se pali.

Rekao si da ti je trebalo oko 5 sati. Je li bilo naporno i jesi li mislio odustati u nekom trenutku?

Luka Jengić : Nisam mislio da ću odustati, bilo je sasvim dovoljno vremena da se sve napravi i stigao sam sve na vrijeme.

Kakve su reakcije prijatelja kad su doznali za tvoje rezultate?

Luka Jengić : Kažu svi da im je to super i hvala im.

Nastavnica je rekla da je tvoj rad jedini i funkcionirao na natjecanju?

Luka Jengić : Da, jedini sam dobio maksimalan broj bodova na radu i obrani rada.

Je li fizika doista teška koliko učenici misle?

Luka Jengić : Fizika nije teška, barem meni. Osvojio sam treću nagradu na državnom natjecanju i baš volim fiziku jer ona objašnjava sve ono što se oko nas događa. To mi je zanimljivo.

Što si točno radio, kako je izgledalo natjecanje iz fizike, koliko ste imali zadataka i vremena?

Luka Jengić : Natjecanje se sastojalo od dva dijela, imali smo teoretske i praktične zadatke. U teoretskom dijelu radi se dva i pol sata i ima pet zadataka. U praktičnom imaju tri zadatka i dva sata traje natjecanje.

U informatici si osvojio treće mjesto. Gdje je to bilo i kako je to izgledalo?

Luka Jengić : Treće mjesto sam osvojio na Hrvatskom otvorenom natjecanju iz informatike. To se natjecanje provodi 6-7 puta godišnje, a na državnom natjecanju sam osvojio 6 mjesto.

Radio si programiranje, gdje naučio programirati i kako si savladao sve?

Luka Jengić : Učio sam kod kuće sam, a subotom idem u Gimnaziju na Dar-mar projekt i brat mi je pomogao jer se i on time bavi.

Ono što te još očekuje u narednom razdoblju je jedan zanimljiv kamp na Krku ako se ne varam?

Luka Jengić : Da to je informatički kamp u trajanju od 10 dana za vrijeme kojeg će biti informatička olimpijada.

Pozvan si i na testiranje za svjetsko natjecanje koje će se održati u Južnoj Koreji. Iz čega će biti to natjecanje?

Luka Jengić : To je natjecanje iz prirodoslovnih predmeta, biologije, fizike i kemije. Idem u Zagreb 13. lipnja i na osnovu tog testiranja se učenici koji prođu pozivaju na tu olimpijadu.

Imaš li uopće slobodnog vremena za neke druge aktivnosti?

Luka Jengić : Slobodnog vremena uvijek nađem, doduše glazbena škola mi oduzima dosta vremena, ali volim svirati i nastavit ću i u srednjoj školi također s gitarom. Planovi za dalje su mi prirodoslovno-matematička gimnazija i srednja glazbena škola.

Što bi poručio svojim vršnjacima ?

Luka Jengić : Poručio bi im da više uče, da se manje igraju jer će im kasnije trebati to što sad uče.

Gospođo Marinić Luka je ustvari primjer ostalim učenicima da se samo trudom i radom mogu postići rezultati. Luka je živi primjer toga.

Renata Marinić: Točno tako, ne treba se bojati. Treba sve svoje sklonosti i interese što više razvijati i potruditi se jer rad se isplati.

Pred osnovnoškolcima su upisi u srednje škole i konačna odluka gdje nastaviti daljnje školovanje. O upisima u Glazbenu školu Požega pojasnio je ravnatelj Veljko Valentin Škorvaga. Glazbena škola Požega kao i svake školske godine na završetku vrši prijemne ispita za upise u osnovnu glazbenu školu, pripremne razrede i srednju glazbenu školu. U osnovnu glazbenu školu plan je upisati oko 60 učenika, pripravni razredi imaju 22 mjesta, a za srednju školu pripremljena su 24 mjesta. U područnim odjeljenjima u Kutjevu i Pleternici osigurano je po 15 mjesta, ali raspoređenih na sve instrumente. Ove godine prijemni ispiti za upise u osnovnu glazbenu školu bit će u srijedu 17. lipnja u 17:00 sati i u matičnoj školi i u područnim odjeljenjima Pleternica i Kutjevo. Prijemni ispiti za pripremne razrede, kao i za prvi razred srednje glazbene škole bit će 1. srpnja u 08:00 sati za pripremne razrede, a u 09:00h pa nadalje za prvi razred srednje škole. Za upise u pripremne razrede i srednju školu potrebno se aplicirati u program koji preko Carneta vrši Ministarstvo, ali pripremni razredi imaju jednu iznimku. Oni se prvo moraju doći prijaviti u tajništvo sa svojim OIB-om, radnim danom od 7-15 sati i nakon toga se sa svojom lozinkom prijavljuju u aplikaciju. Nakon toga dolaze na prijemne ispite 1. srpnja u 08:00 sati, a za srednju školu se mogu izravno prijavljivati u aplikaciju i njihovi razrednici u osnovnim školama su im dužni objasniti cijeli postupak prijave tako da oni ne moraju dolaziti u Glazbenu školu. Njima je prijemni ispit od 09:00 sati solfeggio, u 12:00 instrumenti i usmeni u 14:00 sati. Nakon toga se vrši bodovanje koje mi unosimo u aplikaciju, nakon toga se u aplikaciji vidi konačna ljestvica poretka, Što se tiče bodovanja, boduju se od 5-8 razreda opći uspjeh i predmeti hrvatski, engleski ili prvi strani jezik i matematika, a u 7. i 8. razreda još se dodatno boduju glazbena i likovna umjetnost te povijest. Tako prikupljeni bodovi čine jedan dio, a bodovi sa prijemnog ispita čine potrebni ostatak. Minimalni prag je 70 bodova , a sve smo uskladili s našim mogućnostima, koliko profesori imaju mjesta na pojedinim instrumentima, I sve je vidljivo na aplikaciji. Ako imaju nekakvih nejasnoća, bilo učenici bilo roditelji, slobodno mogu nazvati svakim radnim danom od 7-15 h na telefon Glazbene škole. Dobro je pratiti i našu internet stranicu. Tamo imaju sve informacije o upisu i kontakte telefone. Za osnovnu glazbenu školu nudimo sve instrumente koji se uče u školi, jedino se ne može upisati pjevanje jer je to prerano. To se može u pripremnim razredima. Bitno je reći da svako dijete treba doći pripremljeno s jednom skladbom, bilo nekom koju je naučio u školi ili nekom opće poznatom, a sve drugo je zapravo ispit neposredne reakcije. I tu moramo stvoriti listu poretka. Može se upisati flauta, klarinet, saksofon, truba, rog, trombon, tuba, udaraljke, gitara, tambure, harmonika, klavir. Dakle, jedna široka lepeza instrumenata. Vidimo po interesu djece da ćemo i ove godine biti popunjeni i da s te strane nećemo imati problema. U Kutjevu i Pleternici manji je izbor instrumenata jer još škola nije u potpunosti popunjena što se tiče šestogodišnjeg obrazovanja, a za sad se tamo mogu učiti tambure, gitara, klavir, harmonika i od puhačkih instrumenata flauta, klarinet ili saksofon. Trebali bismo još uvesti i limene puhačke instrumente i udaraljke pa da tamo možemo oformiti puhačke orkestre koji bi dobro došli i za sredinu u kojoj djeluju ali i da se idjeci proširi mogućnost bavljenja glazbom i sviranje instrumenata koji su u svijetu odavno vrlo poznati i popularni pa da se i mi na neki način približimo toj svjetskoj porodici instrumenata.