Arhiva

Aktualni sat: Bioplinska postrojenja su dobrobit za naše poljoprivrednike

16-09-2015 • 00:00
Rva

Govorilo se investicijama u bioplinska postrojenja, staklanu u Lipiku, terme u Velikoj, Kuću graševine...

Content photo Content photo

Govorilo se investicijama u bioplinska postrojenja, staklanu u Lipiku, terme u Velikoj, Kuću graševine…

Na aktualnom satu jučerašnje sjednice Županijske skupštine Domagoja Soukupa (SDP) zanimalo je u kojoj fazi je otvaranje tvornice stakla u Lipiku, gdje bi radno mjesto trebalo pronaći 300 radnika, a što je župan Tomašević najavio krajem prošle godine.

„Nekoliko sastanaka je obavljeno u Lipiku i Ministarstvu gospodarstva. Mi moramo učiniti predradnje, pa smo napravili Stratešku studiju utjecanja na okoliš, koju je županija platila 200 tisuća kuna. Nažalost, i takvi projekti su na visokim razinama bili suspendirani i čini se sve da to ne prođe“, odgovorio je župan Tomašević.

Vijećnik Davor Marković (HDSSB) pitao je u kojoj je fazi projekt termi u Velikoj.

„Meni je žao što to nije realizirano ove godine. Po hitnom postupku smo izdali sve dozvole, ali činjenica je da je to privatna investicija na koju mi ne možemo utjecati. Siguran sam da sljedeća godina neće biti takva, na ovaj ili onaj način. Ako investitor ne bude bio spreman za iduću godinu, nećemo dozvoliti da bude ovako devastirano kao što je sada“, odgovorio je župan.

Vijećnika Vladimira Petošića (HDSSB) zanimala je najava izgradnje bioplinskog postrojenja u Gaju kraj Lipika i drugim lokacijama na području županije.  

„Bioplinska postrojenja su dobrobit. Poljoprivredna zemljišta trebamo prvenstveno koristiti za prehranu, no mi od 86 tisuća hektara u našoj županiji imamo 30 posto neobrađenog zemljišta. Možda na ovaj način možemo staviti u punu funkcija i ta zemljišta. Za 1 MW struje treba 350 ha zemljišta, a sukladno plodoredu to raste i na 700 ha. Toplinskom energijom grijat ćemo staklenike i plastenike naših seljaka. Važno je reći da investitori žele kooperantske odnose, pa su potpisali ugovore s poljoprivrednicima na području Lipika. Na jednom hektaru može se dobiti 50 tona silaže, a cijena je 29 eura po toni. Bit ću sretan da i druge općine i gradovi prihvate ovakve priče. Nažalost, investicija je trenutno zastala zbog nove Vladine odluke o kvotama“, pojasnio je župan Tomašević.

U odgovor vijećniku Petošiću uključio se vijećnik Franjo Lucić, koji smatra da je dolazak investitora u bioplinska postrojenja pozitivan.

„Daj Bože da u teškoj situaciji za poljoprivredu u Hrvatskoj, koja nikad nije bila gora, ovakvih investitora bude još više. Hrvatska ima najlošije podatke po poljoprivredi u cijelog Europskoj uniji. Dolaskom investitora će poljoprivrednici moći saditi sirovine koje su daleko isplativije od sijanja pšenice ili sadnje kukuruza. Tko se misli baviti ratarstvom, s ovim može profitirati, pogotovo što je otkup, cijena i isplata zagarantirana“, rekao je Lucić.

Prihoda od poreza u županijskom proračunu znatno je manje u prvih šest mjeseci, pa je vijećnika Petošića zanimalo hoće li plaće djelatnika u županiji biti kao 2014. godine u zakonskim okvirima.

„Mi smo se smanjenjem plaća djelatnicima i dužnosnicima prošle godine uokvirili u 20% izvornog proračuna. Nažalost, ministarstvo je nemajući snage niti znajući puniti proračun, posegnulo u naš džep. Prošlogodišnji proračun smo stabilizirali, no onda se dogodio problem s novim obračunom poreza na dohodak i povratom poreza, pa ćemo do kraja godine imati gubitak oko milijun i pol kuna“, rekao je Tomašević.

U odgovor se ponovno uključio vijećnik Franjo Lucić.

„Mi ćemo u Požeško-slavonskoj županiji, kada pribrojimo sve gradove i općine, u proračunima ostati uskraćeni za 20 milijuna kuna. I to nije sve, jer ova „sposobna“ Vlada priprema i nove zakone na teret regionalne samouprave, gdje će uzeti dodatna sredstva. Ovo ne govorim politički, jer su protiv takvog zakona i župani SDP-a i HNS-a“, rekao je Lucić.

Vijećnik Gorana Katušića (HDSSB) pitao je u kojoj fazi je projekt Kuća graševine.

„To je važan projekt od kojega se ne odustaje. Došlo je do rasprave gdje će biti Kuća graševine. Grad Kutjevo s privrednicima, vinarima i vinogradarima ovih dana ima sastanke i definirat će se točno gdje će biti sjedište, mjesto i prostor. Otprilike znam kako će biti, ali odluku će donijeti Gradsko vijeće Grada Kutjeva. Projekt je važan, sufinanciran je od ministarstava i 21. rujna imat ćemo prezentaciju idejnog rješenja u Kutjevu“, odgovorio je Tomašević.

Na kraju aktualnog sata predsjedniku Skupštine Marijanu Aladroviću (HDZ) prigovorio je vijećnik Zdravko Ronko (SDP), jer je povrijedio poslovnik dopuštajući vijećniku Luciću da drži politički govor, umjesto da postavi pitanje.

Aktualni sat bio je samo uvod u žustre diskusije oko izvješća župana za prvo polugodište.