Ravnopravni i sretni: Virtualni ženski poduzetnički centar – digitalna platforma za jačanje i poticanje ženskog poduzetništva

Sutra na Dan žena će u Zagrebu održati prvi Kongres samozaposlenih žena poduzetnica.

Početkom godine s radom je počeo prvi Virtualni ženski poduzetnički centar www.poduzetnica.hr, riječ je o jedinstvenom poslovnom pothvatu u ovom dijelu Europe. Centar je digitalna platforma za promociju i unaprjeđivanje poslovne aktivnosti poduzetnica, te ima za cilj potaknuti razmjenu znanja, tehnologija i inovacija, ohrabriti žene na veći poduzetnički angažman u hrvatskom gospodarstvu, te olakšati ulaganje u obrazovanje i učenje u poduzetničkom sektoru. U Centru naglašavaju kako je ovaj projekt ostvarenje želje i aktivnosti brojnih poduzetnica za osiguravanjem krovne platforme koja će poboljšati stanje na tržištu rada i kapitala u korist žena poduzetnica. Činjenica je: iako u porastu, žensko poduzetništvo do danas nije dobilo ozbiljnije priznanje za svoj obol ukupnom hrvatskom gospodarstvu i napretku. Mjerodavne institucije zaobilaze ovu rodnu podjelu, a prečesto žene ostaju zaboravljene ne samo na svom početku nego i na uzlaznom putu razvoja i ostvarenja poslovne ideje. Upravo zbog tog očitog zapostavljanja žena poduzetnica, rodila se ideja o pokretanju Virtualnog ženskog poduzetničkog centra www.poduzetnica.hr, koji je naišao na toplu dobrodošlicu poduzetnica diljem Hrvatske. Osim početka rada Virtualnog ženskog poduzetničkog centra najavljuju i prvi Kongres samozaposlenih žena poduzetnica 08. ožujka 2016. g u Zagrebu. Žene u hrvatskom društvu znatno bolje od muškaraca uočavaju poslovne prilike za realizaciju svojih ideja, ali su uskraćenije za mogućnost institucionalne potpore, financiranje, otvaranje poslovnih prilika na tržištu, prvenstveno zbog manjka potpore i razumijevanja u obitelji za ženino poduzetništvo. Virtualni Ženski poduzetnički centar www.poduzetnica.hr dat će sve od sebe da se ta zanemarenost promijeni, a samozaposlene poduzetnice dobiju pozornost kakvu zaslužuju u hrvatskom društvu. O čemu je riječ doznali smo od voditeljice Centra Sanele Dropulić

Sanela od kud ideja za ovakav jedinstveni poslovni pothvat ?

Uvijek se kaže da postoje dva poticaja ili onaj pozitivne vrste ili onaj negativne vrste, nažalost od 2010. godine na ovamo, puno se toga čulo u onom dekorativnom smislu od nadležnih institucija u promicanju ženskog poduzetništva, pa tako i od resornog ministarstva koje je čak najavljivalo vrlo sličan projekt pod svojom ingerencijom, a na uslugama poduzetnicama Hrvatske. No od tada do danas ništa se nije promijenilo, pa smo onda mi poduzetnice rekle: kome ćemo nešto napraviti ako nećemo same sebi. I s prvim danom ove godine pokrenule jednu svoju platformu za međusobno umrežavanje, razmjenu iskustava i informacija za pročešljavanje zakonskih osnova za naš rad i naravno što je najbitnije jačanje i poticanje ženskog poduzetništva.

Zašto žensko poduzetništvo ni danas još nije dobilo ozbiljnije priznanje za svoj doprinos hrvatskom gospodarstvu?

Unatrag nekoliko godina žensko poduzetništvo se jako razgranalo u hrvatskom gospodarstvu i danas čini oko 23%, naše domaće ekonomije. No žensko poduzetništvo nema tradiciju u hrvatskom gospodarstvu, što se može već vrlo lagano iščitati iz pregleda vlasništva nad tvrtkama obrtima i različitim drugim asocijacijama gospodarske prirode, ali nekoliko godina unatrag kriza je napravila to da je većina žena koje su bile ugrožene egzistencijalno na svojim postojećim radnim mjestima davale otkaze ili su ga pak dobile i onda iz te jedne nezavisne, reklo bi se ekonomske situacije, pokrenule vlastito poduzetništvo i tako kroz vlastite obrte ili tvrtke počele ga i jačati. Stoga, unatrag nekoliko godina za 5, 6% se počelo popravljati to žensko poduzetništvo i bilježiti uzlazni trend da bi danas premašio naravno i 20% unutar hrvatske ekonomije.

Imate i neke podatke koju su pomalo zapanjujući jer se zapravo u javnosti ne stječe baš takav dojam, a to je da dosadašnje brojke pokazuju kako područje poduzetništva još uvijek, u velikome dijelu pripada muškarcima?

Upravo tako. Iako moram naglasiti da je u Zagrebu 2015. godine došlo do jednog zanimljivog fenomena, a to je, da se po prvi puta od kada se rade statističke zabilješke broj žena poduzetnica izjednačio s brojem muškaraca. S tom tendencijom naravno da se očekuje da broj samozaposlenih poduzetnica raste u 2016. godini i da bi mogle preuzeti primarnu nekakvu ulogu u ženskom poduzetništvu i poduzetništvu općenito. Također imamo i sjeverozapadnu Hrvatsku koja je tradicionalno usmjerena na poduzetništvo i ja se nadam da će se i ovaj kontinentalni dio oko Požege i naravno središnje Slavonije probuditi u korist žena koje osnivaju i naravno uspješno posluju sa svojim tvrtkama na domaćem ali i inozemnom tržištu.

Zašto je to tako kad znamo da žene znatno bolje od muškaraca uočavaju poslovne prilike za realizaciju svojih ideja?

U biti najveći kamen spoticanja većini poduzetnica je obitelj. Naime, za razliku od žene muškarac najčešće ne misli na taj segment kada se upušta u svoje poduzetništvo, tj. najčešće žena suportira muškarca u poduzetništvu, pa onda ne mora razmišljati niti od djeci niti o ostalim obiteljskim odnosima. Međutim žena poduzetnica nema taj privilegij i rijetki su pozitivni primjeri gdje muškarac u cijelosti podupire ženu poduzetnicu tako da će preuzeti skrb o djeci i naravno obitelji, tako da žena ima taj jedan kamen oko svojih nogu da bi uspješno poslovala, što se naravno onda odražava i na mogućnosti da ona razvije svoje poduzetništvo. Ono što je svakako hrabro jest da su se žene i u takvim nepovoljnim uvjetima za razvoj svog posla uspjele ohrabriti, stupiti na tržište i pokazati sav svoj potencijal.

Zašto je izostala ta potpora u društvu, je li to zato što se muškarci zapravo boje snažnih žena?

Prema statističkim podacima danas se u svijetu smatra da je najveća rodna izjednačenost u svim društvenim segmentima u zemljama Skandinavije gdje najviše prednjači Švedska. No unatoč tomu, tamošnje žene još uvijek zarađuju i do 30% manje na istim radnim mjestima u odnosu na svoje muške kolege. Također, još uvijek je jako mali udio žena u upravljačkim tijelima velikih kompanija i sad ja samo moram zapitati ako je u Švedskoj tako, kakva je onda situacija u Hrvatskoj. Jednostavno žene se nisu uspjele etablirati, kako zbog društvenih okova tako i zbog samih sebe jer se nisu dale u neke segmente, poput politike. Ostale smo na marginama pojedinih aktivnosti u društvu, no danas u Hrvatskoj možemo otvoreno reći, a pokazali su to nedavno izbori, da niti muški kolege nisu baš solidarni sa ženama, pa tako imate primjer HDZ-a kojemu je lakše platiti kaznu 50.000,00 kn nego staviti žene na liste.

Je li teško probiti se u tom, nazovimo ga «muškom» svijetu?

Naravno da vas kao ženu poduzetnicu sasvim drukčije percipiraju, nego kao muškarca poduzetnika i da je ovaj svijet ipak naklonjen muškim poduzetnicima i općenito muškarcima, ne govorim sada o nekom ženskom feminizmu, niti želim da se pitanje ženskog poduzetništva uklapa u taj kontekst, ali od nekih činjenica jednostavno ne možemo pobjeći. Nedavno sam čak svjedočila komentaru jednog uglednog predsjednika uprave, koji je rekao da i najgori muškarac vodi posao bolje od najbolje žene u upravama kompanija. Mislim da je to izrazito rodno negativno obojeno mišljenje o ženama i da treba stvari mijenjati. One se događaju u praksi i idu prema pozitivnim pomacima, jedan od njih su naravno i same žene koje moraju zavrnuti rukave i ne dopuštati da se za njihova prava i položaj bore drugi, ali da imamo puno stranputica i podmetanja i da nam je doista teško probiti se u tom još uvelike muškom svijetu, to je bez daljnjega činjenica.

Koji su Vaši stavovi o predrasudama kad su u pitanju muški i ženski poslovi?

Mi ne možemo zanemariti da su žene doista nježniji spol i da imamo manje snage za neke poslove, ali to ne znači da moramo isključivo rodno dijeliti i naše sposobnosti za obavljanje određenih aktivnosti u društvu. Sve više uviđamo i sami da imamo tipično ženska zanimanja. Ali to isto tako ne znači da žene ne bi mogle raditi neke doista vrlo zahtjevne muške poslove, poput recimo automehaničarskih aktivnosti, jer vidimo da ima djevojaka i tamo. Ja bih rekla najbolje da se svatko nađe u onome u čemu se osjeća sposobnim da to može dobro odraditi i da niti jedan posao ne treba dijeliti na muški i ženski, nego samo na mogućnosti hoće li se to kvalitetno odradi ili ne.

Što znači biti žena poduzetnica ili je možda bolje pitati kako izgleda jedan Vaš dan?

Vjerojatno kao i kod muških kolega, jer neke stvari su nam jednake, a to je ako želite uspjeti na tržištu rada, govorim o realnom tržištu gdje vi morate svaki kunu preokrenuti da biste imali uspjeha, znači jako puno raditi. Znači raditi i po 12 sati dnevno, da ne poznate praznike, niti vikende, ustvari da se jako dajete u svoj poduzetnički pothvat, jedino tako možete uspjeti. Jednostavno koliko god Vi mislite da se poduzetništvo lagano rađa i da se tržište lagano osvaja, ustvari sve je suprotno od toga. Bez uloženog rada nema niti rezultata. Zato se često među poduzetnicima može čuti izreka da poduzetnička marljivost dolazi na naplatu u budućnosti, a lijenost odmah.

Kako ste uspjeli uskladiti sve poslovne i obiteljske obveze ?

Ja bih najradije da niti jedna žena ne mora pasti na tom ispitu, između svog poduzetništva i obitelji, ali doista i to se događa. Ja imam četvero djece, pa bi rekla da je na neki način obiteljsko stanje usklađivati s onim poduzetničkim aktivnostima izuzetno nezahvalno. Ali nakon višegodišnjeg iskustva u mnogim sustavima koje sam prošla u svom radnom vijeku, od velikih multinacionalnih kompanija do javnih uprava, poduzeća i različitih menadžerskih pozicija. upravo sam možda najbolju uravnoteženost obiteljskih potreba i mog nekakvog radnog karijernog angažmana ostvarila kroz svoje poduzetništvo, jer mi moje poduzetništvo dopušta da ustanem u rano jutro i da radim do kasno u večer, a isto tako mi dopušta da fleksibilizacijom radnog mjesta mogu ustvari uzeti slobodan dan kad god to želim.

Čini se da koliko god se trudili rušiti stereotipe i razbijati predrasude, smo još uvijek patrijarhalno društvo, a s druge strane opet djeluje da smo privilegiranije nego prije. Primjerice nitko nam više ne pridržava kaput, nitko nam ne otvara vrata kad ulazimo u javni prostor, a nitko nas više ne pita kod kuće stignemo li obaviti i napraviti sve kućanske poslove koje ni manje ni više nisu manji nego što su prije bili?

Sada ću se ja još malo vratiti u povijest. Naišla sam na jedno američko istraživanje koje je upravo radeći sličnosti i razlike između spolova došlo do spoznaje da su, dakle, žene imale iste društvene pozicije tijekom civilizacijskog napretka do današnjeg trenutka, kao što su to imali muškarci, već u 14. stoljeću bi letjeli izvan zemlje i imali interplanetarne letove. Kao jedan od glavnih čimbenika takvog napretka u tako ranoj povijesti, znanstvenici u istaknuli pojam nepostojanja ratovanja, dakle da žene vladaju svijetom nikada ne bi bilo ratova, što je jedan od većih čimbenika u napretku civilizacije. Ono što s današnjeg aspekta, kad se promatra hrvatsko društvo mogu reći, je da smo čak u nekim pogledima nazadovali, kao na primjer, da danas žene bez problema kada ostanu u drugom stanju ostanu i bez posla, što se recimo prije nekih 20 i 30 godina nije moglo niti zamisliti za trudnicu da dobije otkaz ili da joj se ugasi radno mjesto dok je primjerice na porodiljnom dopustu. I da ne pričamo o nekakvim različitim drugim vrstama mobinga koje naravno na tržištu rada žene svakodnevno mogu iskusiti. Prije svega imamo i nemilu statistiku o brojnim prekovremenim satima žena, rada vikendom, koje se nikako financijski ne isplaćuju, tako da je cijeli niz nepravilnosti u ovom svijetu za koje se tvrdi da je puno bolje zakonski uređeno.

Kažu da iza svakog uspješnog muškarca stoji uspješna žena, a iza uspješne žene – bar dvije druge koje kolutaju očima. I to bi mogla biti istina. No, da prvo definiramo što bi to danas bilo “uspješna žena”. Lijepa, dotjerana, fakultetski obrazovana, dobrih primanja, dobra majka, žena koju nikad ne boli glava i nema PMS?

Uspješna je žena svaka ona koja se takvom osjeća. Bez obzira u kojem području sebe pronalazila iskusnom. Na primjer, za mene je moj najveći uspjeh koji sam za sebe ostvarila moja obitelj. Imam obitelj s četvero djece od kojih stvarno ja mogu reći da će svatko izaći na put kao jedinstven čovjek, koji će sigurno znati dati obola hrvatskom društvu. Naravno da danas u našem društvu, ali i na globalnoj razini vladaju neki čudni kriteriji ako ga promatrate s aspekta, na primjer, nekakve znanosti ili nekakve normalne društvene prihvatljivosti. Ja osobno ne smatram da je moj uspjeh to da imam velike grudi, da imam silikonske kolagenske usne, da sam na naslovnici časopisa po svom izgledu, nekima je na žalost takva pojavnost također kriterij uspješnosti. S druge strane ja bi uvijek prije govorila, pa i mojim kćerkama, da je kriterij uspješnosti njihova ocjena u školi, znači da su primjerene učenice, odlične učenice, kakve jesu, da se bave znanstvenim radom, da su humanitarno osjetljive i da volontiraju. No, nisu to kriteriji možda koje svi danas promatraju kao uspješne, nekima je, na primjer, nastup u Big Brother kući puno značajniji od toga nego da su recimo otišli očistiti snijeg susjedi koja to ne može.

Što bi se poručili današnjim mladim ženama koje se žele okušati kao uspješne poslovne žene, a dvoume se ?

Da se ne boje. Naravno da će se svatko uhvatiti u koštac brojnih dilema. Jesam li ja sposoban za takvo nešto? Hoću li ja uspjeti u tako nečemu? Kako ću razvijati svoje poduzetništvo? itd. Sve su to opravdani strahovi i sve je to nešto što se nama prirodno javlja u situacijama kada su u nama nekakvi izazovi o kojima previše ne znamo. Zato je bitno da imamo i dovoljno odvažnosti, da se ne bojimo i da uz onu kvalitetnu ideju jer od nje sve počinje, prionemo marljivo i hrabro na realizaciju i uspjeh sigurno neće izostati.

Što će pružiti ženama poduzetnicama novoosnovani Virtualni poduzetnički centar?

Svaki početak je težak i upravo smo zato tu za sve početnike u poduzetništvu, bez obzira jesu li oni žene ili muškarci, ali prioritetno ciljamo na dame. Ali i za sve one poduzetnice koje su već na tržištu, dakle već nekoliko godina i dulje, mi smo također tu sa svojom infrastrukturom, znanjima i potporom da dalje olakšamo i poduzetnički život učinimo što učinkovitijim.

Organizirat ćete i prvi Kongres samozaposlenih žena poduzetnica 08. ožujka u Zagrebu, za datum je pretpostavljam namjerno odabran Dan žena?

Upravo tako i kad ste spomenuli naše kolege poduzetnike, vjerovali Vi ili ne, veliki broj poduzetnika nam dolazi na taj Kongres. Riječ je o prvom Kongresu samozaposlenih žena Hrvatske, samozaposlenih poduzetnica koji će u Zagrebu biti premijerno predstavljen na Dan žena, 08. ožujka. To je jedna manifestacija na kojoj ćemo doista predstaviti cijeli niz primjera iz poduzetničkog života, kako mahom žena, ali tako i muškaraca kako bi se vidjelo da se može, da doista postoji prostor za uspjeh i kako se kroz određene kvalitetne ideje, kroz konkretizaciju na tržištu može napraviti kvalitetna poslovna priča. Naravno da će tu biti i panel diskusija s temama je li žena ženi vuk ili nije, kakve su različitosti i sličnosti u muško ženskom svijetu, ali naravno rasprave i o tome koliko danas lokalna zajednica pomaže ili odmaže poduzetnicama kada kreću i kada naravno posluju u svom poduzetničkom angažmanu. Tako da očekujući nekakvih dvjestotinjak sudionica koje su se već uvelike počele prijavljivati kao gošće na našem Kongresu mislimo da ćemo na Dan žena, bar u onom ženskom poduzetničkom smislu, napraviti puno u promociji, a vjerujemo da ćemo nastaviti tako i dalje jer nam je želja da Kongres postane sjecište razmjene iskustava, ne samo jugoistočne Europe nego jednog dana i svih država Europske unije, upravo u Zagrebu, upravo na takvom Kongresu.