Županijski vijećnici SDP-a se osvrnuli na prošlotjednu sjednicu Županijske Skupštine
Konferenciju za medije održali su jutros vijećnici SDP-a u Skupštini Požeško-slavonske županije, s osvrtom na prošlotjednu sjednicu.
Konferenciju za medije održali su jutros vijećnici SDP-a u Skupštini Požeško-slavonske županije, s osvrtom na prošlotjednu sjednicu.
Konferenciju za medije održali su jutros vijećnici SDP-a u Skupštini Požeško-slavonske županije, s osvrtom na prošlotjednu sjednicu.
Vicko Njavro ističe da je u našoj županiji u modi od političkih opcija koje su na vlasti samo obećavati, ali nikad što smo do danas napravili.
„Sredstava u EU ima puno više nego što nama treba, što naravno ne odgovara istini. Mi možemo izlobirati sve što je našoj županije potrebno, pa i više od toga. Isto možemo ostvariti preko ministarstava, preko javnih poduzeća, kao da svi i u Zagrebu i u Bruxellesu jedva čekaju da se naša županija pojavi u nekom od programa Europske unije ili u ministarstvima u Zagrebu, a na vama je dragi naši sugrađani samo čekati i slušati naša obećanja“, rekao je Njavro.
Stara narodna poslovica kaže obećanje ništa ne košta, ali od obećanja se ne može živjeti, a istina je sljedeća, rekao je Njavro.
„Tu i tamo nešto sitno sredstava dođe u našu županiju, „pod ravnomjerni razvoj Republike Hrvatske“. Postavlja se samo pitanje kako se i ta sredstva potroše. Da li je to potreba i želja građana, ili je to ipak želja onih koji s tim novcem upravljaju. Mogao bih nabrojiti sigurno pedesetak primjera, ali ću se zadržati na nekoliko u našoj županiji.
1 . Akumulacija rijeke Londže u Čaglinu – Dvadeset šest godina se to obećava, stiče se utisak da se stalno nešto radi, potrošena su ogromna sredstva i da je sada sve to gotovo, a neće biti još dugo godina, to nije nikada bila potreba ni želja čaglinskog kraja. Potreba i želja uvijek su bila tvornica i radna mjesta. Da je sve spremno za navodnjavanje površina kojih je tamo jako malo, i nisu sposobne za intenzivnu poljoprivredu, tamo zapravo nema aktivno radnog stanovništva, pa se postavlja pitanje tko bi to radio ( isto je govoreno i puno prije godina).
2. Škola Orljavac, Kamensko / akumulacija Zvečevo. Više od 20 godina iznalaze se modeli što napraviti sa školom u Orljavcu, do sada je bez rezultata. Više od 20 godina obećava nam se uređenja bivšeg odmarališta Zvečevo _ Rade Končar, ali i od toga ništa. 60 godina slušamo o akumulaciji Kamensko, razvoju turizma na budućem jezeru, ali još uvijek ništa.
3. Bazeni Velika – svaki komentar je suvišan, a obećanja idu dalje.
4. Požega – MO Arslanovci, bivše poduzeće Rade Končar: Hala do Rade Končara, ulazak u istu uz knjižaru Trim, Bivše skladište Požeške doline, Tvornica Sloga. Gotovo da u sva četiri objekta gore navedena nema gotovo nikakve gospodarske aktivnosti (Sloga s 30 radnika), a još 2005. godine u tim objektima je bilo zaposleno cca. 1.200 djelatnika. Svaki komentar ili bilo kakav odgovor na gore navedeno, osobno mislim da je suvišan. Osobno mislim da smo u svemu tome zakasnili. Svi sada zajedno samo zbrajamo koliko je mladih napustilo našu županiju i koliko ih još namjerava otići „trbuhom za kruhom“, rekao je Vicko Njavro.
Vijećnik Bruno Horvat je tijekom aktualnog sata postavio dva vijećnička pitanja, koja se odnose na standard življenja naših sugrađana u Požeško slavonskoj županiji.
„Prvo pitanje se odnosi se na uređenje nogostupa i javne rasvjete u Općini Jakšić, točnije u Kolodvorskoj ulici. Naime, od Osnovne škole u Jakšiću pa sve do željezničkog kolodvora u navedenoj ulici velika je fluktuacija djece i stanovništva pogotovo starije dobe. Međutim, nogostup je izgrađen od škole pa do kuće sa kućnim brojem 144, a nakon toga ga jednostavno nema, kao ni javne rasvjete sve do kolodvora. Upravo taj dio je opasan, zavojit, te postoji velika opasnost za sve pješake, a posebno djecu. S obzirom na to da je navedena ulica pod ingerencijom ŽUC-a, tražili smo od župana i nadležnih tijela da se nešto konkretno napravi kako bi se izbjegle eventualne nesreće.
Također, na intervenciju i sugestije stanovnika Općine Čaglin postavio sam pitanje vezano uz rekonstrukciju pruge Čaglin – Našice. Znamo da se je odnedavno počelo prometovati prugom Požega- Pleternica- Čaglin te da se trebalo također krenuti u rekonstrukciju pruge Čaglin –Našice međutim sve je stalno. Po informacijama građana u Zimi 2015./2016. izvode se radovi na čišćenju dionice Čaglin – Londžica i to sve. U interesu razvoja ovoga kraja te ostajanja mladih zanima nas zašto su radovi stali i što će Županija napraviti kako bi se radovi nastavili te pruga pustila u punu funkciju.
Klub vijećnika SDP-a na posljednjoj sjednici Skupštine Požeško slavonske županije bio je protiv Izmjena i dopuna proračuna za 2017 i projekcija za 2018 i 2019 godinu a razlozi tome su velike razlike u neostvarivanju prihoda i rashoda koji nisu planirani ili su nedovoljno planirani. Najveći problemi su upravo u gospodarstvu gdje imamo i najveće primjedbe. Primjerice Subvencije trgovačkim društvima zadrugama, poljoprivrednicima i obrtnicima je planiran 780.300,00 kn za 2017 godinu. Polugodišnje izvršenje istoga je 77.616,41 ili svega 9,95°% a plan rebalansa je da će sve iskoristiti ili realizirati do kraja godine odnosno 90%, što je nemoguće.
Također velike razlike i neostvarivanja planova postoje i u stavci Razvoj poljoprivrede gdje se istoj smanjuju sredstva za gotovo 300.000,00 kn što je jako puno u odnosu na i ovako skroman proračun.
Još veći problem je realizacija u poljoprivredi gdje od 70.000,00 kn subvencija u pola godine izvršenje 0% a rebalansom je plan da će se sve realizirati do kraja godine što je potpuno nestvarno. Ista stvar se događa i sa stavkom Ruralni razvoj gdje se planira do kraja godine realizirati svih 300.000,00 kuna planiranih a u pola godine se izvršilo od plana jedva 3,90% ili 11.700 kn.. Iz svega se može samo iščitati krilatica da drži vodu dok majstori odu. Evidentno je da su programi neostvarivi te ih je nemoguće implementirati. Nažalost posljedica ovakvog stanja može samo biti daljnja stagnacija i iseljavanje mladih iz ruralnih područja.
Nažalost, bili smo također protiv i proračuna za 2018. godinu a ponovno smo se najviše osvrnuli na gospodarski dio gdje Požeško -slavonska županija uopće nema u planu za 2018. godinu pomoć ili subvencije za trgovačka društva, zadruge, poljoprivrednike i obrtnike što je samo po sebi loša poruka te potvrđuje da smo bili u pravu prilikom neralizacije gospodarskih programa. Jedino šta raste u stavci gospodarstva su ostali rashodi. Što se tiče programa razvoj poljoprivrede u idućoj godini sve je nažalost prepisano od prije. Pametnom dovoljno“, rekao je Bruno Horvat.
Vijećnik Željko Samardžija je istaknuo Odluku o izvršenju Proračuna Požeško-slavonske županije za 2018. godinu.
„U Članku 3. piše „Proračun se sastoji od Općeg i Posebnog dijela te Plana razvojnih programa.“, a „Plan razvojnih programa sastoji se od planiranih kapitalnih rashoda Proračuna vezanih uz ciljeve i prioritete razvoja jedinice područne samouprave raspoređenih po programskoj i organizacijskoj klasifikaciji proračuna.“
Plan razvojnih programa za 2018. godinu, dostavljen vječnicima, u zadnjoj koloni treba biti povezan s Županijskom razvojnom strategijom. I on je povezan, ali samo s Mjerom 4. Izgradnja nove i kvalitetno upravljanje postojećom mrežom zdravstvenih, obrazovnih, sportskih, kulturnih i drugih ustanova, kao i prateće infrastrukture u Priritetu 4: Unapređenje socijalne i fizičke infrastrukture.
U prilogu su nabrojeni šest prioriteta i dvadeset dvije mjere Županijske razvojne strategije te je odmah jasno zašto Proračun nismo mogli podržati. Proračun čiji Plan razvojnih programa ima samo jednu dodirni točku s najvažnijim strateškim dokumentom, koji je i sadašnja vlast usvojila, pokazuje i odnos prema ozbiljnim investitorima, našim privrednicima, poljoprivrednicima, obrtnicima, obrazovanju, zdravstvu, turizmu, ruralnom razvoju, socijali i okolišu. Ono što ostaje je podijeliti ovo malo novca županije i dobra volja Vlade i ministarstava za udijeliti sitne jednokratne pomoći. Bez jasne poveznice razvojnih programa i dokumenata na snazi, iduće godine nema financiranje ozbiljnijih projekata iz naših fondova i fondova EU.
PRIORITET 1: Poticanje konkurentnosti industrije i poduzetništva
Mjera 1. Razvoj poduzetničke infrastrukture.
Mjera 2. Uvođenje novih tehnologija i tehnoloških procesa.
Mjera 3. Definiranje i promocija jedinstvenog vizualnog identiteta županije.
Mjera 4. Poticanje ulaganja domaćih i stranih investitora.
Mjera 5. Poticanje učinkovitijeg korištenja dostupnih prirodnih resursa.
PRIORITET 2: Razvoj ruralnih područja, poljoprivrede i turizma
Mjera 1. Unapređenje kvalitete života u ruralnom području.
Mjera 2. Umrežavanje proizvođača hrane, turističkih subjekata, dobavljača i klijenata, horizontalno i vertikalno, te povezivanje sa tržišnom potražnjom.
Mjera 3. Poticanje proizvodnje autohtonih, tradicijskih i ekoloških proizvoda, uzgoja visokodohodovnih poljoprivrednih kultura, te akvakulture.
Mjera 4. Razvoj i unapređenje turističkog sektora.
PRIORITET 3: Jačanje ljudskih potencijala
Mjera 1. Razvoj i provođenje programa cjeloživotnog obrazovanja za nezaposlene i zaposlene osobe.
Mjera 2. Razvoj i provođenje programa obrazovanja i obuke namijenjenih dionicima lokalnog i regionalnog razvoja.
Mjera 3. Razvoj i provođenje programa edukacija i treninga za poduzetnike.
PRIORITET 4: Unapređenje socijalne i fizičke infrastrukture
Mjera 1. Izgradnja infrastrukture za povećanje iskoristivosti obnovljivih izvora energije.
Mjera 2. Izgradnja i modernizacija prometne (cestovne i željezničke), vodne (vodoopskrbe, navodnjavanje i odvodnja) i druge fizičke infrastrukture.
Mjera 3. Unaprijediti sustav zaštite od poplava, suše, požara i tuče.
Mjera 4. Izgradnja nove i kvalitetno upravljanje postojećom mrežom zdravstvenih, obrazovnih, sportskih, kulturnih i drugih ustanova, kao i prateće infrastrukture.
Mjera 5. Senzibilizacija zajednice prema marginaliziranim i socijalno isključenim skupinama i razvoj modela pomoći i njihovog socijalnog uključivanja.
PRIORITET 5: Kvalitetno upravljanje prirodnim potencijalima
Mjera 1.Osigurati očuvanje okoliša kroz podizanje stupnja racionalnog korištenja sirovina i energenata tijekom poslovnih aktivnosti.
Mjera 2. Smanjiti emisije štetnih tvari u okoliš i količina otpada koji nastaje kao rezultat poslovnih procesa.
Mjera 3. Sanacija postojećih i izgradnja novih odlagališta otpada, reciklažnih dvorišta, te Centra za gospodarenje otpadom.
Mjera 4. Poticanje proizvodnje i upotrebe energije iz alternativnih izvora.
Mjera 5. Usklađivanje zemljišnih i katastarskih knjiga u cilju bolje valorizacije, obrade, korištenja poljoprivrednog zemljišta.
PRIORITET 6. Razminiranje
