Predavanje na temu “Načertanije i hrvatsko pitanje” i predstavljanje stručnog časopisa Povijesnog društva Požega
U organizaciji Povijesnog društva Požega, povodom Dana povijesti, jučer je u knjižnici Gimnazije u Požegi Zoran Jekić održao predavanje na temu "Načertanije i hrvatsko pitanje".
Povijesno društvo Požega
U organizaciji Povijesnog društva Požega, povodom Dana povijesti, jučer je u knjižnici Gimnazije u Požegi Zoran Jekić održao predavanje na temu “Načertanije i hrvatsko pitanje”. Tijekom predavanja Zoran Jekić izložio je temeljne ideološke odrednice i ciljeve istaknute u pisanom djelu Ilije Garašanina poznatom pod naslovom Načertanije.
– Bavit ćemo se razdobljem od 1844. godine kada izlazi program vanjske politike Načertanije. Danas ću se baviti odnosom tog programskog teksta prema hrvatskom pitanju, kroz prizmu odnosa prema teritoriju, naciji i vjeri te jeziku. Probat ćemo dati jedan usporedan pogled hrvatske i srpske historiografije 19. i 20. stoljeća i dati širi društveni kontekst tih zbivanja. Načertanije je riječ staroslavenskog podrijetla to je historiografski naziv za tajni plan vanjske i nacionalne politike Kneževine Srbije koji je stvorio tadašnji ministar unutarnjih poslova Srbije Ilija Garašanin i koji za cilj ima proširenje tadašnjih srpskih zemalja na teritorije Osmanskog carstva i Habsburške monarhije – rekao je Zoran Jekić.
Nakon predavanja održano je predstavljanje prvoga broja stručnog časopisa Povijesnog društva Požega “Historia possegana novae themae I.” koji je pokrenut s ciljem upoznavanja naših sugrađana s različitim aspektima prošlosti Požeške kotline te njegovanja kritičkog mišljenja nasuprot ideologizaciji i mitskim predstavama o prošlosti. Časopis su predstavili Goran Đurđević, Kristina Rupert i glavni urednik Vinko Tadić.
– Prvi broj pripremljen je za prosinac 2014., ali zbog niza okolnosti, a posebno problema s financijskim sredstvima nismo ga mogli objaviti. U prvom broju čitatelji mogu nešto saznati o prapovijesnim naseljima na području Parka prirode Papuk, freskama u crkvi svetoga Lovre, “papučkom” graditeljstvu, arheološkim istraživanjima na području Požeške kotline, prelama i predenju u požeškom kraju, ekohistoriji, problemima vezanim uz Prvi i Drugi svjetski rat te o mnogim drugim zanimljivostima iz prošlosti Zlatne doline – rekao je Vinko Tadić, predsjednik Povijesnog društva Požega.