Stručno usavršavanje pčelara – “Naša preporuka je da potrošači kupuju direktno od pčelara kojeg poznaju, med za koji znaju da je domaći i odgovarajuće kvalitete te da nije krivotvoren”

Stručno predavanje iz područja pčelarstva i kvalitete meda

U organizaciji Veleučilišta u Požegi i Pčelarske udruge “Zlatna dolina” u okviru završenog projekta “The Bee Incubator” večeras su dr. sc. Ivana Flanjak s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku i dr. sc. Zlatko Puškadija s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku održali predavanja na temu “Metodologija i izazovi u postupku određivanja kvalitete meda” te “Pčelarenje i klimatske promjene”.

Alen Mroček iz Čaglina prije dvije godine nabavio je svoje prve pčelinje zajednice i za sada je zadovoljan rezultatima.

– Na nagovor bratića i prijatelja prije dvije godine krenuli smo se baviti pčelarstvom, za sada imamo 6 pčelinjih zajednica i zadovoljni smo. Imamo u planu i povećanje, ali ne žurimo, polako kupujemo potrebnu opremu i još uvijek puno učimo. Uz dobrog mentora sve ide lakše, a i redovni smo na ovakvim edukacijama gdje saznamo puno stvari koje možemo direktno primijeniti u našem pčelinjaku i šteta je da ih nema više – rekao je Alen.

Da je pčelarenje najčešće obiteljski posao dokazuje i Karlo Mroček koji je uz oca od samog početka.

– Kada smo nabavili prve košnice odmah sam počeo raditi s tatom, nije me strah, ponekad se dogodi da me pčela ubode, ali to nije ništa strašno i brzo prođe. Želja mi je nastaviti raditi s tatom, polako učim i na predavanjima, ali najviše kroz rad u pčelinjaku – rekao je Karlo.

U svom predavanju dr. Puškadije je istaknuo kako je  pčelarstvo  možda između svih poljoprivrednih grana najviše pod utjecajem klimatskih promjena, jer na pčelinju zajednicu, kao društvo, jedan organizam,  djeluje i medonosna paša i klimatske promijene. Kada nema medonosne paše nema ni razvoja pčelinje zajednice, a sa slabim pčelinjim zajednicama ne može se raditi jer ona ne može donijeti ni za sebe ni za pčelara i to je spirala smrti.

Klimatske promjene događaju se sada i ovdje, svaki pčelar tu ima ključnu ulogu i mora znati kako amortizirati djelovanje svih promjena na pčelinju zajednicu.

– Pčelari moraju razumjeti potrebe pčelinje zajednice, ako u okolišu nema hrane, pčelinja zajednica neće stvoriti leglo. Ako ih ne prihranjujemo i umjetno ne stvorimo klimu obilja, dogodit će se ono što se dogodilo u Hrvatskoj, nestalo je više od 50 posto pčelinjih zajednica. Nužna su usvajanja novih znanja, do prije nekoliko godina živjeli smo u klimatskoj sredini gdje smo imali ravnomjeran raspored oborina tijekom cijele godine sada je situacija vrlo složena, ima rješenja, ali smo u situaciji kada će velik broj pčelara otpasti, oni koji opstanu znat će kako se nositi sa situacijom – dodao je dr. Puškadija.

Postoje propisane zakonske regulative i metodologija kojima se određuje kvaliteta meda, to je dugotrajan postupak i obuhvaća puno parametara.

– Svaki med je jedinstven, med bagrema iz Požeške kotline, med bagrema s Bilogore i med bagrema iz Istre to je sve bagrem, ali postoje nijanse koje ga razlikuju i po kojima se može utvrditi da je med potekao s nekog geografskog područja. Izazov je za nas analitičare pronaći jednu metodu ili više njih koje će dati nedvojbenu identifikaciju da je med odgovarajućeg podrijetla – rekla je dr. Flanjak.

O kvaliteti meda na našem tržištu dr. Flanjak je istaknula – Naša saznanja s obzirom na kvalitetu su dobra, uzorci meda naših pčelara kojeg prodaju na kućnom pragu je zadovoljavajuća. Za med u trgovačkim lancima, rekla bih samo da je to ono što potrošač kupuje na svoj vlastiti izbor. Naša preporuka je da potrošači kupuju direktno od pčelara kojeg poznaju, med za koji znaju da je domaći i odgovarajuće kvalitete te da nije krivotvoren.