Predsjednica na RVA: Negativna demografska kretanja su srž svih problema

U razgovoru smo se dotakli života u Požeško-slavonskoj županiji, potencijalima razvoja, problemu iseljavanja mladih, o nacionalnim manjinama te razgovarali o gospodarstvu

Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović u sklopu svog boravka u Požeško-slavonskoj županiji, posjetila je Radio Vallis Aurea. S njom je razgovarao glavni urednik radija Slavenko Čuljak.

Po osmi puta ste ured preselili izvan Zagreba. Po dolasku ste održali sastanak sa županom, gradonačelnicima i općinskim načelnicima. O čemu je bilo riječi i koja je problematika o kojoj ste s njima govorili?

Kolinda: Naravno, bilo je prije svega riječ o životu ovdje u Požeško-slavonskoj županiji i s osnovom temom kako zaustaviti odlazak mladih, dakle, kako omogućiti odlazak i opstanak u ovim krajevima Slavonije. Usredotočili smo se na problematiku, ali isto tako i na one pozitivne elemente, znači kako, na koji način, koje su to prilike i posebnosti ove županije koje mogu ne samo zadržati ljude, nego privući investitore, a možda i neke da se ovdje dosele. Zaključili smo da je jedan od najvećih problema zapravo prometna izoliranost. Čini mi se da putovi zaobilaze Požeško-slavonsku županiju, kako autoceste i brze ceste, ali i putovi ulaganja u gospodarstvo. Iako ovo jest jedna od županija koja više izvozi nego uvozi, mislim da je puno više potencijala u turizmu, od termi do planova da se napravi akumulacijsko jezero, da se na taj način riješi pitanje navodnjavanja i poplavljivanja, izgradnja cestovne infrastrukture, ulaganje u šumarstvo, u stočarstvo u poljoprivredu i prehrambenu industriju i niz drugih mogućnosti.

Ukazali su koja je to problematika u našoj županiji i općenito cijeloj Slavoniji, no nikako da napravimo neki novi iskorak. Možemo li uspjeti i biti konkurentni po pitanju poljoprivredne proizvodnje, prehrambene i drvne industrije?

Vjerujem svakako, zato što su ovi krajevi tako dobro očuvani, a kao što znate, u modernom svijetu eko poljoprivreda, od vina do voćarstva do ostalih proizvoda postaje sve popularnija. Mislim da tu Hrvatska i Slavonija može naći svoju nišu u Europskom i svjetskom tržištu, kako u proizvodnju svježih proizvoda, tako i u prerađivačkoj industriji. Mislim da bi ta prometna povezanost puno pomogla, ali naravno treba učiniti i puno više na privlačenju fondova od sredstava fondova iz Europske unije. Imamo pozitivnih primjera, neki od vaših gradova i općina su prilično aktivni kada je riječ o privlačenju novca i čujem da ima dosta projekata koji su spremni, čekaju se natječaji, da ti projekti krenu i to može biti doista jedan od zamašnjaka razvoja ove županije.

Hoćemo li imati nekoga da tu radi, s obzirom na ovu „bijelu kugu“? Kako primarno to zaustaviti, kako mlade uvjeriti da ovdje ima potencijala? Oni dobro vide što nude neke zemlje Europske unije, imaju li vremena čekati?

Nema vremena čekati nitko od nas. Niti Hrvatska kao država, niti Slavonija, niti Požeško-slavonska županija. Doista su demografska kretanja negativna jer su temeljni problem Hrvatske. Oni su srž svih problema, to je i pitanje opstanka i pitanje razvoja gospodarstva. Vi ne možete bez radne snage, pogotovo kad imate omjer kao što je ovdje u ovoj županiji, da ima više umirovljenika, nego zaposlenih ljudi. Ne možete nikako postići razvoj i napredak, a mladim ljudima treba pružiti ne samo posao i stan, već treba pružiti i mogućnost da mogu raditi i odgajati obitelj, otvarati dječje vrtiće, škole, napraviti reformu školstva koja je usklađena sa tržištem rada i potrebama u županiji. Omogućiti dualno obrazovanje, strukovno obrazovanje, sva ona zanimanja koja ovdje nose dodanu vrijednost, a naravno treba malo promijeniti i društvenu klimu, više tolerancije, više optimizma, više vjere u sebe. Ja doista vjerujem da u konačnici, svatko najradije ostaje na svojem ognjištu, tamo gdje mu je obitelj, gdje su mu prijatelji, i gdje je njegov materinji jezik, jezik koji je u službenoj uporabi.

Kad govorimo o radnim mjestima, kod nas nije problem visokoobrazovanih radnih mjesta, mi imamo problem s nedostatkom vozača, s konobarima kojih nema, nedostaje nam određene srednje stručne spreme i obrtnika.

To je točno i s tim problemom se susrećemo u svim županijama, jer nažalost školski sustavi nisu prilagođeni tržištima rada, ali me ohrabruje da se u ovoj županiji puno razmišlja o tome. I danas u razgovoru s dekanom Veleučilišta, isto tako, oni doista vode računa o tome da se smanji broj mjesta u društvenim humanističkim znanostima gdje ne postoji potreba za zapošljavanjem, gdje doista mladi ljudi moraju odlaziti za poslom negdje drugdje, a da se otvara sve više tih strukovnih zanimanja, posebno u području sistema biotehnologije, ekološke poljoprivrede i slično, za što ja doista vjerujem da bi mogao biti preduvjet razvoja ovoj županiji.

Preko 500 nezaposlenih osoba na području županije je s višom ili visokom stručnom spremom, upravo to, ekonomi, pravnici, a nedostaje ovo što smo rekli. Susreli ste se i s predstavnicima nacionalnih manjina, jesu li Vam ukazali na određene probleme ove sredine?

Naravno, problemi uvijek postoje, u svakoj sredini. Međutim, ono što me veseli, što su istaknuli da u ovoj sredini nema nekih incidenata, nema netrpeljivosti. Naravno, ima problema, posebno u elektrifikaciji, u izgradnji infrastrukture, oko vode i vodoopskrbe, kanalizacije i slično, što je preduvjet za opstanak i ostanak ljudi, naravno i za neka ulaganja i za dolazak obiteljskih gospodarstava, određenih vrsta turizma, eko turizma, koja danas postaje sve popularnija u Europi i na europskom tržištu. Tu je i pitanje školovanja, osiguravanja dovoljnog broja sati kod osnovnih i srednjih škola, kako bi nacionalne manjine mogle njegovati svoj jezik i kulturu i još neka druga pitanja. Ali veseli me da je razgovor bio vrlo konstruktivan, da je klima bila vrlo pozitivna i kada je riječ o pitanjima s kojima se susreće srpska manjina, oni su obećali poslati jednu promemoriju o tome, pa ću ja svakako kontaktirati tijela državne uprave, koja se bave time da vidimo gdje su zastali pojedini slučajevi i kako možemo ljudima konkretno pomoći.

Meni je zadovoljstvo da u našoj županiji nema incidentnih situacija, ali na žalost, čarke se događaju na području Hrvatske, s jedne i druge strane. Vi ste vrhovna zapovjednica Oružanih snaga Republike Hrvatske – mogu li naši građani i dalje biti sigurni, jesu li ove provokacije bezazlene?

Građani mogu biti svakako, tu su oružane snage Republike Hrvatske u koje beskrajno vjerujem, naša policija i svi koji brinu o našoj sigurnosti. Međutim, provokacije nikada nisu bezazlene, one se ne smiju zanemariti. Ne treba im davati niti previše prostora, jer ako se usredotočimo samo na to, gubimo fokus onih životnih problema, životnih pitanja kojih upravo moramo omogućiti ostanak mladih u Hrvatskoj. Vjerujem da je i ta klima tih čarki, ponekad netolerancija jedan od uzroka zašto mladi odlaze, vjerujem da je ova pretjerana rasprava o ideološkim pitanjima isto tako jedan od razloga zašto mladi odlaze. Dosta im je priča o prošlosti. Naravno, iz prošlosti treba učiti i izvlačiti pouke, međutim, oni žele razgovor o sadašnjosti i o njihovoj budućnosti, kako pronaći posao, kako dobiti plaću za taj posao, kako da ta plaća bude dovoljna, ne samo za osnovnu egzistenciju već i za nekakvu budućnost, za djecu koju žele imati i odgajati. Kako živjeti u pozitivnom ozračju, koje je puno optimizma, uz jedan kulturni život, kao što sam vidjela u Glazbenoj školi, gdje su me doista oduševili, učitelji, učenici, profesori i profesorice, a moram reći i publika i ravnatelj. Priredili su prekrasno iznenađenje, to je jedan od načina kako zadržati mlade ovdje, dati im smisao i svrhu.

Da se vratimo na današnji sastanak u Županiji. „Decentralizirana država i osnaživanje Županija“ – to ste posebno istaknuli nakon razgovora sa gradonačelnicima i županima?

Točno, to uvijek ističem, ja se doista za to zalažem. Razumijem da je nekada možda u 90-im godinama postojao određeni strah od regionalizacije Hrvatske, zato što jest bilo nekih političkih stranaka koje su zavarale neke opcije, koje nisu išle u korist razvoja svih jednakomjernih razvoja svih dijelova Hrvatske, pa čak i našeg političkog i nacionalnog jedinstva. Međutim, sad taj strah ne smije postojati i ja doista mislim da treba provesti decentralizaciju, kako funkcionalno, tako i fiskalno, dati županijama više ovlasti, a moram Vam reći da sam danas doista bila toliko iznenađena kada mi je župan istaknuo taj paradoks da u županiji radi 43 djelatnika i dužnosnika, dok u Uredu državne uprave u istoj zgradi radi dvostruko veći broj ljudi i građanima nije jasna kakva je podjela posla i umjesto da se radi o sinergiji, zapravo postoji sustav silosa. Ja držim da su Županije i županijski ustroj jako dobri, oni poštuju posebnosti svakoga kraja i treba doista osnažiti te Županije jer župani i ljudi na lokalnoj razini najbolje poznaju problematiku svojih krajeva gdje su potencijali, kako ih iskoristiti, kako predložiti projekte za sredstva uz EU fondova, ali i za ulaganja općenito i kako potaknuti život u svojoj sredini.

U sljedećim danima obići ćete i druge jedinice lokalne samouprave, posjetit ćete gospodarstvenike.

Obići ću druga naselja, posebno me zanima gospodarstvo, ali isto tako i susreti s đacima u osnovnim školama, naravno s našim umirovljenicima, posebno me zanima i kakve su veze između mjesta. I ranije sam bila u Požegi, ali svaki put me iznenadi koliko je zavojita ova cesta u Požegi, od autoceste do Požege. Želim osjetiti kako doista živi Zapadna Slavonija i održati fokus, usredotočenost medija u cijeloj Hrvatskoj, barem ova četiri dana, na uvjete života ovdje i kako možemo svi zajedno pridonijeti jednakomjernom razvoju Republike Hrvatske.

Koliko kao predsjednica možete pomoći jačanu gospodarstva i povezivanju. Moram istaći da je nakon Vašeg nedavnog posjeta Kuvajtu, tvrtka 26-godišnjeg Ivana Jelušića iz Kaptola u svjetlu Vašeg posjeta Kuvajtu uspjela dogovoriti s tamošnjom tvrtkom zajednički nastup na Bliskom Istoku i Kuvajtu. Koliko kao predsjednica možete utjecati na takve stvari, neke načelne dogovore sa državnicima, pa da onda dalje odrade gospodarstvenici?

Naravno, doista mogu otvarati vrata hrvatskom gospodarstvu, jer nitko kao Predsjednica i Predsjednik Vlade, ne može otvarati vrta na najvišoj razini kao što mi možemo. I to je upravo poanta, odlaziti u zemlje koje su naša potencijalna tržišta, pogotovo koja su još neistražena, a gdje vidimo da postoji interes za Hrvatsku, koja se percipira kao stabilna država članica Europske Unije i NATO, ali i kao država koja je poželjno izvorište i odredište i kapitala i usluga i razmjene. Iznimno mi je drago da je sklopljen taj posao, vjerujem da ih je bilo i da će ih biti još dosta. Namjera mi je tijekom cijelog mandata biti ono što sam rekla. Obećala sam još u kampanji da ću biti prvi hrvatski gospodarski diplomat, znači svako moje putovanje mora bit barem jednim dijelom usredotočeno na promicanje hrvatskog gospodarstva, na promicanje investicija i na stvaranje slike o Hrvatskoj kao otvorenoj državi, koja je ne samo ugodno odredište za turiste, već i poželjno odredište za ulaganje i otvaranje novih radnih mjesta i za poslovanje općenito.

Poruka našim slušateljima, stanovnicima Požeško-slavonske županije?

Ja se zahvaljujem na gostoprimstvu, osjećam se prekrasno ovdje u Požegi, drago mi je da sam ponovno ovdje, veselim se susretima sa svima vama.