Školske uniforme da ili ne?

Provjerili smo kako na mogućnost uvođenja uniformi u škole gledaju nastavnici i učenici OŠ Julija Kempfa.

Sigurni smo da se sjećate plavih kuta koje su se u školama nosile do početka ’90-ih. Neki s nostalgijom, drugi sa zgražanjem, no neke škole u Hrvatskoj ponovno su uvele školske uniforme. Njihova iskustva uglavnom su pozitivna, a potporu su dobile i od jedinica lokalne samouprave. Cilj je da svi učenici u školi budu jednaki, bar kad je o odjeći riječ. Stručnjaci i zagovornici uniformi u školama kažu kako je to pun pogodak bar kad je u pitanju pozitivan učinak na sigurnost i socijalizaciju djece pogotovo u vremenu kada svjedočimo sve većem izoliranju, zadirkivanju, pa čak i zlostavljanju djece na temelju onog što imaju ili nemaju na sebi. No mišljenje javnosti je kao i uvijek podijeljena neki su „za“, neki „protiv“.

Odlučili smo provjeriti kako diše požeška javnost i otišli do jedne od naših osnovnih škola, OŠ Julija Kempfa u Požegi. Provjerili smo na licu mjesta kako na mogućnost uvođenja uniformi u škole gledaju nastavnici i učenici te škole. Evo što nam je o ovoj temi rekla Kornelija Sabljak, ravnateljica OŠ Julije Kempf.

„ Konkretno kod nas u školi nismo razmišljali o prijedlogu uvođenja školskih uniformi ili školske odjeće za učenike. No, moram priznati da se često u zbornici znamo pitati kako bi bilo da imamo školske uniforme, jer kao što možemo pratiti u medijima, čini mi se da tri ili četiri škole u Hrvatskoj su se odlučile za školske uniforme. Postoji puno argumenata za i protiv školskih uniformi. Uvesti školske uniforme bilo bi prije svega dobro jer bi svi učenici bili jednako obučeni, kod učenika se definitivno razvija veća pripadnost školi, smanjuju se socijalne razlike, djeca se općenito bolje osjećaju. Ono što je danas čest slučaj je da učenici zadirkuju jedni druge zbog odjeće i zbog različitih mobitela i s time bi se svakako smanjio osjećaj manje vrijednosti kod učenika koji si ne mogu priuštiti markiranu odjeću. Također vjerujem da bi roditeljima i učenicima bilo puno jednostavnije ujutro kad odlaze u školu, nisu pod pritiskom, ne razmišljaju što obući za taj dan. Također do izražaja svakako dolazi osobnost djeteta, a ne obiteljsko porijeklo i status. Naravno, postoji i puno razloga, argumenata protiv školskih uniformi. Smatra se da uniforme umanjuju dječju individualnost, njihovu kreativnost, osobnost, veliki je broj učenika koji se kroz odjeću izražavaju. Također se postavlja pitanje tko će te uniforme financirati, koliko sam čitala u tri škole su roditelji platiti te uniforme i to je dosta veliki financijski izdatak, dok u jednoj školi, mislim u karlovačkoj županiji je tamošnja općina financirala te uniforme. Brojni su razlozi „za“ ali i „protiv“, tako da tom prijedlogu treba pristupiti temeljito. To je jedan dugotrajan proces o kojemu treba diskutirati i razgovarati s učenicima, roditeljima i nastavnicima.“ – smatra ravnateljica Sabljak.

U Kempfovoj školi proveli su i anketu među učenicima trećih i sedmih razreda, kaže ravnateljica Sabljak. Kod trećaša 70 posto njih se izjasnilo za uvođenje uniformi, dok je 30 posto bilo protiv. Sedmaši su bili također podijeljeni 50 posto bilo je za uniforme, druga polovica protiv. Da bi škola uvela uniforme potrebna je određena procedura, pojašnjava ravnateljica Sabljak.

„Ravnatelj ili učiteljsko vijeće ili vijeće roditelja su ti koji daju prijedlog da se uopće razmatra uvesti u školske uniforme ili ne. Vijeće učenika mora dati svoje mišljenje, vijeće roditelja u školi, vijeće učitelja i na kraju školski odbor.“  – zaključuje ravnateljica Sabljak.

Nastavnica Silva Mihalj Živković ipak smata kako uniforme nisu dobra ideja.

„Ja ću sada ispasti kontra svih. Moje mišljenje, je da to nije dobra ideja. Imam dosta razloga zašto sam protiv i možda samo jedan koji ide u prilog školskim uniformama. Osobno sam nosila uniforme, odnosno kutu prije 30- ak godina. Mislim da je taj trend trajao godinu ili pola godine i nije nam se to baš svidjelo. Ne samo što su te plave kute bile ružne, nego nisam imala dojam da smo mi djeca bili zadovoljni time, niti da su se ikakve razlike brisale tako. I sada kada to stavimo u današnji kontekst, recimo u našoj školi Julija Kempfa, ja ne primijetim velike socijalne razlike među djecom. Naravno da one postoje, ali smatram da nisu velike. Isto tako sam uvjerena da su u zagrebačkim školama, puno veće demonstracije socijalnog statusa samom odjećom. Ne znam za druge požeške škole, ali za našu sam sigurna da to nije jedini kriterij koji trebamo uzeti. Sad kada pričamo o uniformama koje bi socijalno djecu izjednačile, zaboravljamo na nekoliko bitnih stvari, recimo na druge pojave i socijalne statuse, mobitele, oni svi imaju mobitele i oni se cjenovno razlikuju. Onda, tko je bio na skijanju, jako malo njih u našoj školi, na prste jedne ruke bismo ih mogli nabrojati. Tko ide na more, tko ide na puno plaćenih izvannastavnih aktivnosti, a sve se plaćaju. Tako da mislim da bi uniforma riješila manji dio problema socijalnih razlika među djecom.- smatra nastavnica Mihalj Živković.

Kaže kako je djeci puno važnije da se ona osjećaju dobro u svojoj koži, a koliko će uniforma pomaziti taj njihov osjećaj samopoštovanja, kaže, ne zna. „Budući da su u pubertetu, bore se za to svoje samopoštovanje i da sebe prihvate takve kakvi jesu, pa im tu odjeća ipak malo pomaže. Mišljenja sam da tu njihovu individualnost treba poticati, a ne zatirati, a uniforma to upravo jednim dijelom čini – kaže naša sugovornica.„Pozitivnu strana uniformi, je osjećaj pripadnosti školi, jer kad bi svi imali iste uniforme, imali bi taj ponos pripadnosti jednoj zajednici, a uniforma taj osjećaj definitivno donosi.“- zaključuje Mihalj Živković

Anketa među učenicima pokazala je da su poprilično podijeljeni oko uvođenja uniformi u škole i da oni malo stariji imaju veći otpor prema njima, od svojih mlađih kolega.

Filip Margeta učenik je sedmog razreda i u potpunosti je za uvođenje uniformi u škole. „Ja se slažem zato što bi škola izgledala bolje, svi bi bili jednaki i ne bi bilo razlike između bogatih i siromašnih iako se te razlike u našoj školi toliko ne osjeti. Svi smo jednaki, nema velike razlike između nas.“ kaže Filip, a s njim se slaže i njegova kolegica Lorena Bošnjak. „Ja se potpuno slažem da se uvedu uniforme zato što ne bi bilo razlike između djece, ne bi se toliko očito isticao njihov financijski status. Učenici se ne bi međusobno osuđivali i uniforme bi ujedno predstavljale našu školu.“ –s matra Lorena, koja kaže kako je jednom svjedočila događaju kada je djevojčicu grupa djece osuđivala i izrugivala zbog njene odjeće, ali kaže u njenoj školi na sreću nije bilo takvih slučajeva.

Suprotno od Lorene i Filipa mišljenje je učenice sedmog razreda Eme Mičević Marušić. Mislim da to ne bi trebalo uvoditi. Odjeća nije najveći dio naše osobnosti, ali nas ipak predstavlja kao individue. Znam da puno ljudi želi uniforme da se spriječi omalovažavanje, osuđivanje i izoliranje onih koji nemaju, ali iskreno u našoj školi toga uopće nema puno, jer se mi svi slažemo ali smatram da uniforma ne može puno promijeniti stvari. – kaže Ema. S Emom se slaže i njena kolegica Dora Špoler. „Ja sam načelno protiv, iako se slažem jednim dijelom kakao bi uvođenje uniformi bila dobra za isticanje jednakosti i pripadnosti jednoj školi. No sva su djeca različita, svatko od nas je individua, a odjeća je dio naše osobnosti za koju smatram da je svatko mora izraziti na svoj način. – kaže Dora.

Uglavnom da zaključimo, uniformama u školama jasno bi poručili kako su škole mjesta vrijednosti, kako su učitelji i učenici vrijednost i da je jedino što vrijedi znanje i ono što se postigne trudom radom i zalaganjem, a ne prepisivanjem, plagiranjem, vezom i društvenim statusom.