U Gradskom muzeju Požega otvorena izložba o Barunu Trenku – novo lice legende

Barun Trenk, novo lice legende – naziv je senzacionalne izložbe iz Republike Češke koja je večeras svečano otvorena u Gradskom muzeju Požega, a svi zainteresirani imat će ju priliku pogledati do kraja veljače. Izložba je nastala u suradnji Muzeja grada Brna, Masarykovog sveučilišta i Kapucinske grobnice u Brnu, a njezini autori su Mikoláš Jurda, Helena Lukášová, Ctibor Ostrý, Petra Urbanová i Petr Vachůt. Izložba prikazuje rezultate antropoloških istraživanja provedenih na mumificiranim ostacima baruna Trenka, iznimne povijesne ličnosti s kojima je Požega duboko povezana.

Barun Trenk, novo lice legende – naziv je senzacionalne izložbe iz Republike Češke koja je večeras svečano otvorena u Gradskom muzeju Požega, a svi zainteresirani imat će ju priliku pogledati do kraja veljače. Izložba je nastala u suradnji Muzeja grada Brna, Masarykovog sveučilišta i Kapucinske grobnice u Brnu, a njezini autori su Mikoláš Jurda, Helena Lukášová, Ctibor Ostrý, Petra Urbanová i Petr Vachůt. Izložba prikazuje rezultate antropoloških istraživanja provedenih na mumificiranim ostacima baruna Trenka, iznimne povijesne ličnosti s kojima je Požega duboko povezana.

– Izložba je izvorno bila na češkom jeziku tako da smo ju morali prilagoditi nama te prevesti sve tekstove na hrvatski jezik i tiskati nove panoe, što znači da smo ovu izložbu zapravo radili iznova. Ova prilagodba nastala je u suradnji s Muzejom grada Pakraca i Gradskim muzejom Bjelovar te im se ovim putem zahvaljujem na suradnji. Želim se zahvaliti i Povijesnoj postrojbi Trenkovi panduri na njihovoj inicijativi da ova izložba dođe u Požegu, te na pomoći prilikom organizacije otvorenja. – rekla je ravnateljica Muzeja Mirela Pavličić Hein.

Barun Franjo Trenk je vrlo popularna figura i danas, no često ga se oslikava kao surovog i nasilnog čovjeka. Međutim, ova izložba, ponudit će o Trenku do sada nikada iznesene činjenice, a koje su proizašle iz ispitivanja Trenkovih posmrtnih ostataka, odnosno mumificiranog tijela koje je fotografski i fotogrametrijski obrađeno.

– Današnja percepcija građana o Trenku je da je on bio okrutan, nasilan, nagao, pohlepan, samovoljan, sklon razvratnosti i nečasnom ponašanju. Ova izložba između ostaloga nudi jednu drugačiju sliku o njemu. Bio je i obrazovan, govorio je sedam jezika, volio je englesku književnost i glazbu, svirao je violinu, dobro je pjevao i plesao, bio je hrabar, jako je držao do ugleda i časti. Po čemu je ova izložba jedinstvena i posebna, prva u Hrvatskoj? Po tome što nam prva nudi rekonstrukciju jedne povijesne osobe, odnosno njezin stvar izgled, i to ne samo lica, već cijeloga tijela i odjeće. – pojasnila je muzejska pedagoginja Ljiljana Marić.

Načinjeno je preko 27 000 CT snimaka glave i tijela od kojih je napravljeno 157 digitalnih modela. Mumificirano tijelo se snimalo pod infracrvenim (IR) i ultraljubičastim (UV) zrakama koje prikazuju golim okom nevidljive detalje površine. Uzeto je i sedam uzoraka mumificiranog mekog tkiva za genetsku analizu. Sve je to pomoglo da se napravi virtualna rekonstrukcija njegova izgleda. Osim rekonstrukcije, napravljena je i animacija tako da je digitalnom modelu Trenka bio pridružen pokret upotrebom istih animacijskih programa i postupaka kakve upotrebljavaju filmski studiji.

– Krajem 2017. godine naša udruga Trenkovi panduri obratila mi se s idejom i kontaktom u Brnu upravo za realizaciju ove izložbe. Naravno da sam ideju objeručke prihvatio pa smo već u prigodi Dana grada ugostili i povezali s našim Muzejom. Zato danas imamo jednu posebnu izložbu o velikom čovjeku. Poseban je i po tome što je uz sebe imao upravo svoje pandure, svoje Slavonce, koji su mu davali snagu. – rekao je gradonačelnik Požege Darko Puljašić.

Prigodnim riječima obratio se i župan Alojz Tomašević, dok je izložbu otvorio dr. sc. Alexander Buczynski s Hrvatskog instituta za povijest.

– Barun Trenk je nesumnjivo jedna od najpoznatijih osoba u povijesti Hrvatske. Na njegovo ćete ime neizostavno naići kada pročitate neku povijesnu studiju o carici Mariji Tereziji i austrijskom nasljeđu. Njegov buran život nije samo ostavio tragove u radovima povjesničara već i u djelima romanopisaca i pjesnika. Lijepo je vidjeti kako se barun Franjo Trenk nakon 270 godina vratio u svoju Slavoniju. – rekao je dr.sc. Buczynski.

Izložba je pobudila veliki interes u Hrvatskoj pa će nakon Požege gostovati u Pakracu, Bjelovaru i Slavonskom Brodu, dok u Gradskom muzeju Požega ostaje otvorena do 29. veljače 2020. godine, a moći će se pogledati od ponedjeljka do subote, prijepodne od 10 do 12 sati, te ponedjeljkom i srijedom, poslijepodne od 17 do 19 sati.